Servisi za "streaming" glazbe, poput Spotifya, lani su u SAD-u zaradili više nego što su diskografske kuće uprihodile na prodaji kompaktnih diskova (CD).

Podaci američke Udruge diskografske industrije pokazuju da su prihodi od internetskog skidanja glazbe sa servisa uz pretplatu ili od slušanja internetskih radio-postaja lani dosegli 1,87 milijardi dolara, samo u SAD-u. U usporedbi s godinom ranije, prihodi su veći za trećinu i sada čine trećinu ukupnih prihoda američke glazbene industrije. Istovremeno, prodaja CD-ova pala je preko 12 posto na 1,85 milijardi dolara. Prodaju fizičkih nosača glazbe ne uspijeva potaknuti ni prava renesansa vinilnih ploča čija je prodaja tijekom 2014. skočila za čak 50 posto na 315 milijuna dolara.

Internetsko skidanje glazbe najveći je izvor digitalnih prihoda diskografske industrije već gotovo cijelo desetljeće. Ipak, vrh je dostignut 2012. godine, a od tada se bilježi lagani pad. U prošloj godini ukupni digitalni prihodi dosegli su 2,6 milijardi dolara što je gotovo devet posto manje nego 2013. godine. Digitalni prihodi čine 37 posto u ukupnim prihodima glazbene industrije. "Glazbeni biznis nastavlja s radikalnom transformacijom", komentirala je za Financial Times Cary Sherman, predsjednica i izvršna direktorica Udruge diskografa. "Diskografske kompanije sada su tvrtke za digitalnu glazbu, a dvije trećine svojih prihoda dolazi im iz različitih digitalnih formata", dodala je Sherman.

No, servisi za streaming glazbe u sve su većem sukobu s glazbenicima i velikim etiketama. Problem je u opciji besplatnog korištenja koje služi kao alat za privlačenje korisnika koji će se pretplatiti. U tom kontekstu valja podsjetiti na prigovore Universal Musica koji je pritiskao Spotify da izmijeni uvjete besplatnog korištenja. Naime, Universal smatra kako je ta opcije suviše velikodušna, a da se nakon nje mali broj korisnika odlučuje za pretplatu. Međutim, Spotify se odupire takvim tezama tvrdivši kako je besplatno korištenje iznimno važan marketinški alat za privlačenje korisnika i prihoda.