Tekstilni proizvodi multinacionalne kompanije Calzedonia putuju i u Tokio iz distributivnog centra Jalžabet u Varaždinskoj županiji, pohvalio se predsjednik Uprave Calzedonije Dubravko Hoić na Poslovnom uzletu u Varaždinu.

Na okruglom stolu u sklopu manifestacije kazao je kako talijanskog vlasnika nije bilo potrebno mnogo nagovarati da distributivni centar za cijeli svijet otvori u Jalžabetu jer se 75 posto svih Calzedonijnih proizvoda proizvodi u Hrvatskoj, pa je bio logičan korak da se centar otvori blizu tvornice. "Odluka je olakšana i nakon ulaska Hrvatske u EU", napomenuo je Hoić. Varaždin i cijela regija mnogo računaju na dobivanje titule Europskog grada kulture, koja bi trebala podići gospodarstvo regije, naglasili su svi prisutni. Kako je kazao Raymond Rojnik, voditelj Koncertnog ureda Varaždin, koji radi na kandidaturi, ideja Važdina kao prijestolnice kulture ujedinila je četiri županije, što je prilična rijetkost.

"Kandidatura je spojila ono što je na početku izgledalo nespojivo", dodao je Andrija Petrović, direktor Tehnološkog parka Varaždin, istaknuvši da i skupina inovatora u Parku sudjeluje u izradi kandidature. Kako su sudionici okruglog stola došli iz poduzetništva, smatraju da i ova potencijalna titula za koju se, doduše, javila i većina većih gradova Hrvatske, može pridonijeti razvijanju poduzetništva, a time i gospodarstva u cjelini. Tako je, primjerice, Damir Kirić, predsjednik Uprave i suvlasnik obiteljske tvrtke Gumiimpex, kazao da je projekt prijestolnice kulture važan događaj za regiju i državu.  "Hoće li tu titulu potpuno iskoristiti i poduzetnici, manje je važno jer je titula prijestolnice kulture već sama po sebi velika stvar za imidž", rekao je Kirić.  

Hoić je dodao kako je svako otvaranje države ili regije prema inozemstvu pozitivno za građane i gospodarstvo. Naglasio je da ni grad ni država ne mogu poduzetnicima jamčiti posao ili uspjeh te da je na poduzetniku kako će iskoristiti priliku. Budući da se na Poslovnom uzletu često spominje inovativnost, zbog koje poduzetnici pohađaju i različite edukacije, sudionici su iznijeli svoje viđenje toga pojma. Andrija Petrović, kojemu je posao raditi s inovatorima, kaže da se inovativnost kao pojam često precjenjuje.  "Previše razmišljamo o inovativnosti kao o nečemu što će stubokom promijeniti svijet. No, ona se kod poduzetnika najčešće mora svoditi na male svakodnevne promjene u poslovanju koje će im pomoći da naprave još jedan korak u poduzetništvu. To može biti način knjigovodtsva, računovodstva… Ne mora biti riječ o raketnoj znanosti jer su mali svakodnevni pomaci najvažniji", naglasio je Petrović.  

Rekao je i kako je u Hrvatskoj postalo popularno govoriti o startupovima. Stvar je, kaže, i tu jednostavnija od prevladavajućeg mišljenja.  "Nama je najvažnije da te tvrtke zaposle još jednu do dvije osobe te da ostanu u regiji iako im je tržište u inozemstvu", objasnio je Petrović. Jedna od takvih, koja je još 1970-ih počela kao mala vulkanizerska radionica, da bi danas zapošljavala 300-tinjak ljudi, je tvrtka Gumiimpex.  "Ovo je obiteljska kompanija koja se razvija polako. Druga generacija je prihvatila posao, a drago mi je da u posao polako ulazi i treća generacija obitelji", rekao je Kirić. To je jedna od rijetkosti jer, kako je Kirić rekao, u svijetu samo četiri posto obiteljskih kompanija na kormilu dočeka svoju treću generaciju.  "Prilično je teško postići takav uspjeh. Pa i mi prolazimo kroz transformaciju jer se moramo prilagođavati", objasnio je Kirić, koji smatra da izvana izgleda da je lagano voditi tvtku.

"Mi koji se time bavimo znamo koliko je to komplicirano jer onaj tko se na to odluči mora biti spreman raditi i 24 sata", izjavio je Kirić. Ono na što se poduzetnici posebno žale jest stalna promjena zakona, zbog koje se više nitko ne snalazi u šumi propisa, pa ni administracija koja ih treba primjenjivati. Stalne promjene i nedostatak provedbenih propisa jedna su od najvećih zapreka poduzetništvu.  "Volio bih da se donose propisi koji će trajati barem srednjoročno, pa da znamo po kojim pravilima poslovati", rekao je Hoić. Poduzetnici nemaju zamjerke na lokalnu vlast, za koju smatraju da im pomaže.  "Investicijska klima u Varaždinu je odlična, na njemačkom govornom području svi znaju za mogućnost dobrog poslovanja u Varaždinu", rekao je Petrović.

S njime se složio i Hoić, koji na vlastitoj maloprodajnoj mreži vidi razlike među hrvatskim županijama. Jedan od većih problema je nedostatak educirane radne snage. Kako je istaknuo Kirić, problem nije toliko izražen kod visokoobrazovanih osoba, koliko u nedovoljnoj stručnosti srednjoškolski obrazovanih. "Strukovno obrazovanje nam je u velikim problemima i teško je naći one obrazovane za određenu struku, ali i inženjere. Moja kompanija uvozi inženjere iz Slovenije i Austrije da nas nauče nekim stvarima. Volio bih da imamo snažnu bazu iz koje ćemo uzimati dovoljan broj školovanih ljudi", rekao je Kirić.  Petrović je istaknuo da Varaždin ima sveučilište na kojemu postoji koncentracija znanja. "Cilj nam je prenijeti to znanje u gospodarstvo", najavio je Petrović.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine