Osobni bankrot od 1. srpnja osim za građane bit će moguć i za obrtnike. Uvjet koji za to postavlja u četvrtak usvojen Vladin prijedlog zakona o stečaju potrošača jest da obrtnik nema više od 20 vjerovnika i obveze iz obavljanja samostalne djelatnosti ne prelaze 100 tisuća kuna te, među ostalim, da nema pokrenut predstečajni ili redovni stečajni postupak.

Kao i insolventni građani koji će po ovom zakonu pokretati stečajni postupak, obrtnici će se javljati sa zahtjevom na savjetovališta u Fini te zatražiti najprije izvansudski postupak. Ne postigne li se dogovor, kroz 60, maksimalno 90 dana, u iduća tri mjeseca na sudu se mora pokrenuti stečajni postupak. Sud postavlja povjerenika s liste stečajnih upravitelja, koji, nakon što se utvrde dugovi i imovina, te dobije suglasnost većin vjerovnika, preuzima upravljanje stečajnom masom.

U postupak procjenjivanja ulazi sva imovina dužnika, čijom se prodajom jednako namiruju svi vjerovnici. Ako dužnik nema imovine, sud će mu utvrditi minimalne troškove potrebne za život, a sve ostale prihode koje ostvaruje u testnom razdoblju, koje traje od jedne do pet godina, bit će isplaćeno vjerovnicima. Nakon razdoblja provjere, preostali dug se otpisuje.  Obrtnicima koji zatraže ovaj model stečaja, inače, tijekom probnog roka bit će omogućeno poslovanje, uz odobrenje suda i vjerovnika koje takav dužnik mora uvjeriti da ima realan plan za ostvarenje dobiti ili dohotka.

Osim toga, iz stečajne mase obrtnicima će biti omogućeno i izuzimanje strojeva i opreme, materijala ili druge imovine potrebne za obavljanje djelatnosti, no ne i nekretnina. Pritom se zakonom nalaže i da u tom slučaju obrtnik mora mjesečno plaćati naknadu koja ne može biti manja od jedan posto vrijednosti imovine koja je izuzeta iz stečajne mase. U slučaju kad ne bi plaćao tu naknadu, sud bi obrtniku mogao ukinuti dopuštenje obavljanja djelatnosti, a u stečajnu masu mu se vraća izuzeta imovina i ostvarena dobit ili dohodak.