Članovi radne skupine za problem kredita u 'švicarcima', uključujući i one iz Ministarstva financija, u srijedu su se mogli zapitati čemu služe njihova sastančenja.

Iz Vlade je neformalno lansiran navodni novi plan za CHF dužnike koji se bazira na 22-postotnom otpisu glavnice plus konverziji, ali se ministar Gordan Maras potrudio da ga se ipak prepozna u njemu. Ukratko, zamisao je da prateći ceh od 4,5 milijardi kuna banke odmah proknjiže, ali bi zapravo preuzele trećinu troška, dok bi tri milijarde kuna išlo na teret države, ali tako što bi se razvuklo kroz 10 godina prebijanjem obveza po porezu na dobit. Svjesni da uz golem trošak koji bi išao izravno na teret poreznih obveznika mogu navući gnjev na sebe, čak su i iz Udruge Franak izrazili neslaganje, mada vodstvu Udruge ide u prilog dio plana da se takva konverzija ponudi neselektivno svima.

Osim što su ipak iznenađeni, bankari su uglavnom zgroženi planom. Premda vjeruju da bi mogao biti posrijedi probni balon, već su imali prilike uvjeriti se da su političari zbog izbora spremni na jednostrane hazarderske odluke i kockanje s velikim ulozima javnog novca posezanjem za ekonomski i ustavno spornim potezima. Jesu li nedavno iznesena stajališta EK s tim u vezi dovoljna zaštita od novih zakonskih intervencija Vlade? EK uz socijalne kriterije drži da rješenje treba biti dobrovljno, a šanse da banke dobrovoljno daju pristanak na novi model nisu velike.

No, iznenađujuće lansiranje 'recepta' iza kojega Vlada zasad nije stala i službeno dodatno je zanimljivo s aspekta priprema Nacionalnog programa reformi i Plana konvergencije koje u travnju mora poslati Bruxellesu. Cilj tih programa i dodatnih mjera je smanjenje deficita, a plan za CHF kredite samo je najnoviji u nizu poteza koji idu suprotnim smjerom. Podsjetimo, ove godine proračun će nagristi efekti rasterećenja dohodaka, oprosti dugova, preuzimanja stanova. A u planu za 2016. nema ni poreza na imovinu…

Plan iz zasjede

'Radna skupina' u sjeni

U ponedjeljak smo saznali da razgovori radne skupine za problem kredita vezanih uz CHF idu u smjeru konverzije u eurske, ali i da je glavnina odrednica takva modela još jako neizvjesna i većinu parametara tek treba analizirati i usuglasiti. Dva dana kasnije potvrđena su pak šuškanja da to nije i jedina 'radna skupina', već da postoji i jedna u sjeni, s ministrom poduzetništva i obrta Gordanom Marasom kao eksponentom. Ta je očito monolitnija i vođena ponajprije političkim računicama pa se lakše dođe i do faze baratanja konkretnim brojkama. Pitanje je samo iza koje 'radne skupine' stoji premijer Milanović?