Iz Vlade najavljuju da će do kraja idućeg tjedna predstaviti model po kojemu će se provesti konverzija kredita iz švicarskih franaka u eure. Glavno je polazište otpis između četvrtine i petine glavnice duga u francima, preciznije 22% duga, nakon čega bi se preostali dio kredita pretvorio u eurski kredit i na njega zaračunala kamata od 5,60 posto, piše Večernji List.

'Nikoga nećemo tjerati, tko želi može zadržati svoj kredit u švicarskim francima, a tko ga zamijeni u eurski, na njega će se primijeniti kamata kao da je uzeo eurski kredit, oko 5,60 posto', ističe sugovornik iz Vlade.

Za dio otpisane glavnice koji će pokrivati država Vlada bi svakom korisniku kredita izdala vaučere na deset godina, na temelju kojih bi banke jednom godišnje prebijale porez na dobit. Fina bi vjerojatno bila glavna tehnička podrška za operaciju s vaučerima.

Operacija spašavanja dužnika u švicarskim francima stajala bi, dakle, porezne obveznike 300 milijuna kuna godišnje, odnosno 3 milijarde kuna u deset godina, jer bi se za toliko umanjila obaveza banaka iz poreza na dobit.

Jedan od dužnika s kojim smo razgovarali kaže da će ozbiljno razmisliti hoće li prihvatiti ponudu jer se nada da će se idućih desetak godina franak vratiti na stare vrijednosti te da će tečaj padati prema 5 kuna.

No, dužnici u francima trebaju voditi računa i o tome da će Linićeva fiksna kamata za te kredite od 3,23 posto vrijediti samo dok im je tečaj 20% veći od početnog tečaja kad su uzeli kredite.

Ako se ta razlika smanji, banka ima pravo zaračunati tržišnu kamatu. Čak i kad bi se dogodilo da se tečaj franka spusti ispod 6 kuna, ostat će bez zakonske zaštite i taj će dobitak pojesti kamate.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?