Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji pušten je u probni rad, potvrdio je Dušan Šćulac, direktor Ekoplusa koja upravlja Centrom.

Priznaje da puštanje u rad kasni, o čemu je rekao: "Malo kasnimo s puštanjem u rad jer smo naknadno dopunili određene tehnološke procese. Analizom je utvrđeno da su nam potrebne dodatne analize otpada za svako godišnje doba". Upravo je to bila jedna od zamjerki udruga za zaštitu okoliša, što tvrdi i sam Šćulac. Udruga Krizni eko stožer Marišćina svojedobno je prosvjedom upozorila da se za neutraliziranje neugodnih mirisa na Županijskom centru za gospodarenje otpadom na toj riječkoj deponiji rabe kemijski i mikrobiološki preparati štetni za zdravlje okolnog stanovništva jer kemikalije kojima se tretira otpad nošene vjetrom dolaze do naselja. Udruge su podigle i tužbu na Upravnom sudu protiv Rješenja o okolišnoj dozvoli.

Jednako tako je i sada već bivši europarlamentarac Nikola Vuljanić zatražio od Europske komisije da procijeni sukladnost projekta s direktivama Europske unije. Komisija je na početku imala prigovor, a onda je dala suglasnost. "Udruga je poslala dopis Komisiji u kojem nisu bili navedene sve tehnologije koje ćemo primijeniti, pa kad smo joj pojasnili, Komisija je zaključila da je sve po direktivama. Zar mislite da bi Komisija dopustila da se radi nezakoniti projekt koji se 71 posto financira iz europskih fondova", kaže Šćulac. Izgradnja pogona kapaciteta obrade 100.000 tona otpada godišnje, odnosno do 400 tona otpada dnevno, vrijedila je više od 270 milijuna kuna. Radno mjesto u pogonu trebalo bi naći 50 radnika. Šćulac kaže da bi puštanje u takozvani "topli pogon" trebao početi u srpnju ove godine.

Hrvatska vlada je isplanirala izgradnju 13 ovakvih centara na području države. Uz Marišćinu je pri kraju još samo Kaštijun i Istarskoj županiji pa je vrlo izvjesno da će Hrvatska probiti krajnji rok da do 2018. godine izgradi sve centre zbog čega bi mogla plaćati penale EU. Iako je prema Planu gospodarenja otpadom bila planirana do 21 centar, ili jedan u svakoj županiji, dodatnim analizama i studijama pokazalo se da je 13 centara cjenovno optimalno.

Prema riječima ministra okoliša Mihaela Zmajlovića, izgradnja centara će se plaćati s 90 posto novca iz eurropskih fondova. Među pet centara koji će se u narednih 6 mjeseci prijaviti za sufinanciranje je i regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica koji će pokrivati 4 županije. Za CGO Biljane Donje za Zadarsku županiju izdano je Rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš te okolišna dozvola, a otvaranje se očekuje se do kraja 2017. godine. Vrijednost projekta je preko 420 milijuna kuna, od čega je 70 posto sredstava iz EU fondova.Hrvatska je na samom početku, a niti ostale novije članice EU nisu odmakle dalje. Među zemljama članicama postoje velike razlike, a najučinkovitije otpadom upravljaju Austrija, Belgija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Švedska.