Dvije godine nakon ulaska Hrvatske u EU, 1. srpnja 2015., povećat će se broj europskih država u kojima se Hrvati mogu slobodno zapošljavati bez posebnih radnih dozvola za strance, a ministar rada Mirando Mrsić jučer je u Bruxellesu o toj temi razgovarao s kolegama ministrima iz Nizozemske, Luksemburga, Grčke, Italije i Slovenije.

Iako mu nitko od ministara iz tih zemalja nije izrijekom najavio da će tako i biti, Mrsić se nada da će te zemlje, a i neke druge s čijim ministrima tek planira razgovarati, otvoriti svoja tržišta rada za Hrvate. Države EU imaju pravo na prijelazno razdoblje tijekom kojeg ne moraju otvoriti tržište rada građanima iz najnovije članice EU, Hrvatima, a to razdoblje može trajati najviše sedam godina po shemi "2+3+2". Prve dvije godine istječu 1. srpnja i države koje su uvele zabranu slobodnog zapošljavanja Hrvata moraju odlučiti žele li to promijeniti ili nastaviti za zabranom. "Imat ću bilateralne sastanke s većinom ministara rada i nadam se da ćemo uspjeti pridobiti većinu zemalja da ukinu zabranu zapošljavanja hrvatskih građana.

Uvijek će biti zemalja koje će zbog svojih političkih razloga ostaviti tu zabranu, no nadam se da će ih biti malo", kaže ministar Mrsić. Procjenjuje se da će Njemačka, Velika Britanija i Austrija produljiti prijelazno razdoblje tijekom kojeg Hrvati, iako su građani EU, trebaju posebne radne dozvole za zapošljavanje. Ministar Mrsić komentirao je i velik broj hrvatskih građana koji su otišli raditi u Njemačku. Prema podacima njemačkih vlasti, u prvih šest mjeseci 2014. bilo ih je više od 21 tisuću. "Ne znači da su ti ljudi ostali u Njemačkoj, nego su neki radili sezonski posao i vratili se", kaže Mrsić.