U siječnju je ukupan iznos kredita u Hrvatskoj znatno porastao u odnosu na prethodni mjesec, što je ponajviše posljedica slabljenja kune prema švicarskom franku, nakon što je švicarska središnja banka odustala od obrane tečaja, stoji u analizi Raiffeisenbank Austria.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem siječnja je vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila 284,7 milijardi kuna, što je za 4,5 milijardi kuna, ili 1,6 posto, više u odnosu na prosinac prošle godine, dok su na godišnjoj razini porasli za 558 milijuna kuna, ili 0,2 posto.

"Razmjerno značajan rast ukupnih kredita na mjesečnoj razini dobrim dijelom je posljedica slabljenja kune u odnosu na švicarski franak, ali i u odnosu na euro", navode analitičari RBA u danas objavljenom osvrtu na podatke HNB-a.

Nakon što je sredinom siječnja Švicarska središnja banka odustala od branjenja tečaja franka u odnosu na euro, 'švicarac' je znatno ojačao u odnosu na euro, a kako se tečaj kune u odnosu na franak posredno formira prema kretanju eura u odnosu na franak, srednji tečaj 'švicarca' prema kuni skočio je na tečajnici HNB-a sa 6,37 na 7,36 kuna.

"Tako je rast tečaja CHF/HRK od 15,5 posto znatno utjecao na mjesečni porast ukupnih kredita iskazanih u kunskoj protuvrijednosti. Osim toga, u istom razdoblju kuna je oslabila u odnosu na euro, za 0,4 posto, što je također doprinijelo mjesečnom povećanju nominalnog iznosa kredita iskazanom u kunama", navode analitičari RBA.

Ističu da u valutnoj strukturi kredita oko tri četvrtine, ili 74 posto, čine devizni krediti, uključujući kredite s valutnom klauzulom).

Oko 16 posto kredita kućanstvima u 'švicarcima'

Prema podacima HNB-a, na kraju 2014. kod sektora kućanstava krediti denominirani u švicarskim francima činili su oko 16 posto ukupnog iznosa kredita. Pritom u valutnoj strukturi kredita kućanstvima, koji su krajem siječnja iznosili 129,5 milijardi kuna, švicarski franci su najvećim dijelom prisutni kod stambenih kredita te čine gotovo 40 posto iznosa ukupnih stambenih kredita kućanstava.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Ukupni stambeni krediti sektoru stanovništva krajem siječnja dosegnuli su 63,1 milijardu kuna, što je za gotovo 3 milijarde kuna, ili 4,8 posto više u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini zabilježeno povećanje za 1,7 milijardi kuna, ili 2,8 posto.

Stoga je upravo kod sektora kućanstava u siječnju zabilježen iznimno snažan mjesečni porast vrijednosti ukupnih kredita, i to za 3,04 milijarde kuna, ili 2,4 posto, dok je na godišnjoj razini ostvaren rast od 2,2 milijarde kuna, ili 1,7 posto.

"Uzmemo li u obzir da je krajem siječnja udio kredita sektoru kućanstva činio preko 45 posto ukupnih kredita, jasno je da je deprecijacija kune u odnosu na franak imala za posljedicu nominalno veći iznos kredita iskazanih u domaćoj valuti", ističu analitičari RBA.

Kod sektora nefinancijskih trgovačkih društava, čiji krediti čine oko 32,6 posto udjela u ukupnim kreditima, ukupni krediti krajem siječnja iznosili su 92,7 milijardi kuna, što je 0,8 posto više nego mjesec dana prije, dok su na godišnjoj razini krediti poduzećima zabilježili pad od 2,8 milijardi kuna, ili 2,9 posto.

Ukupni krediti državnom sektoru – središnjoj državi, fondovima socijalne sigurnosti te lokalnim jedinicama – činili su krajem siječnja oko 20 posto ukupnih kredita, ili 56,9 milijardi kuna, što je 2 posto više na mjesečnoj i 2,2 posto na godišnjoj razini.

"U idućem razdoblju očekujemo vrlo blagi rast ukupnih kredita u nominalnim iznosima, uz utjecaj tečajnih oscilacija na kunski izraz kredita. S potražne strane stanovništvo je pod negativnim utjecajem s tržišta rada, a investicijski potencijal poduzeća ograničen je iscrpljenošću dugotrajnom recesijom, nepovoljnim očekivanjima te slabim izgledima oporavka", zaključuju analitičari RBA.