U ponedjeljak će se u Bruxellesu održati trostrani sastanak, uz sudjelovanje ruskog i ukrajinskog ministra energetike koji je prošlog tjedna predložila Europska komisija koja strahuje za opskrbu EU-a u slučaju prekida dotoka ruskog plina Ukrajini.

Napetosti oko isporuke plina između Rusije i Ukrajine počele su kada je ruski Gazprom počeo s izravnom opskrbom plinom područja pod kontrolom pobunjenika u istočnoj Ukrajini jer im je, kako kaže ruska energetska kompanija, Kijev prestao slati plin. Moskva smatra da je isporuka plina istoku Ukrajine dio dogovora zaključenog u listopadu između Gazproma i ukrajinskog Naftogaza te da Kijev taj plin treba platiti. Ukrajinska tvrtka to odbija, uz objašnjenje da ne postoji nikakav način da kontrolira o kojoj se količini radi niti za što se plin koristi. Ipak, u petak je objavljeno da je Ukrajina uplatila 15 milijuna dolara za ruski plin, što je prema ruskim procjenama dovoljno za jedan dan isporuke, ali je ta svota vjerojatno jedino što je gospodarski gotovo potpuno uništena Ukrajina mogla prikupiti za kratko vrijeme.

Do sada je vlada u Kijevu računala na godišnju inflaciju od oko 13 posto, ali je sada korigirala prognoze i očekuje 26-postotnu inflaciju. "Proračun koji je donesen u prosincu 2014., bio je temeljen na određenim dobicima koji su se pokazali kao zastarjeli", rekao je za Deutsche Welle Robert Kirchner iz njemačke grupe savjetnika pri ukrajinskoj vladi. Građani pogođeni ratom i siromaštvom gledaju kako cijene rastu. Električna energija će od 1. ožujka biti skuplja za 40 posto, a troškovi grijanja će porasti za 60 posto. Usto, predsjednica Ukrajinske nacionalne banke, Valerija Hontareva, najavila je da će plin biti skuplji za 280 posto.

Razlog za to su pregovori o novim kreditima s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) vrijednima 17,5 milijardi dolara kojima Ukrajina želi proširiti već dogovorene kredite i produžiti rok njihove otplate s dvije na četiri godine. MMF kao ustupak traži da Ukrajina poveća i cijene za kućanstva. Vlada u Kijevu je krajem prosinca planirala da godišnji prosjek odnosa nacionalne valute grivnje prema dolaru bude 17:1., a sada je za jedan dolar potrebno izdvojiti više od 30 grivnji. Zbog kritičnog gospodarskog stanja strpljenje građana bliži se kraju. Prema istraživanju kijevske organizacije Centar Razumkov, trećina stanovnika spremna je izdržati još godinu dana pod uvjetom da reforme budu provedene, ali 29 posto Ukrajinaca ne želi prihvatiti dodatne udarce na standard.