Hrvatska drvna industrija, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, čak 65 posto od svoje ukupne proizvodnje plasira u izvoz.

Istodobno uvozna komponenta, neophodna u procesima proizvodnje ovog sektora iznosi tek pet posto, što višestruko povećava dodanu vrijednost drvoprerađivača. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju ovom je sektoru znatno olakšao izvoz na tržišta zemalja članica što ilustriraju i podaci ostvareni za prvih jedanaest mjeseci 2014. U tom je razdoblju, ističu u HGK-a, realiziran izvoz u vrijednosti od milijardu i dvjesto milijuna USD. S obzirom na mali uvoz radi vlastitih potreba suficit trgovinske bilance s inozemstvom u drvnoj industriji iznosi 662 milijuna dolara, što je učinak kakvim se mogu pohvaliti tek malobrojne branše. Statistički gledano, hrvatska drvna industrija u ukupnoj prerađivačkoj industriji u 2013. prihodovno je sudjelovala s 5 posto ostvarivši prihod od 7,99 milijardi kuna.

U zaposlenosti prerađivačke industrije drvari imaju udjel od 10 posto, dok u BDP-u prerađivačke industrije sudjeluju sa 5%. U ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom za XI. mjeseci 2014. udio drva, drvnih proizvoda i namještaja iznosio je 9% kada se iznose podaci o izvozu dok je istodobno kod uvoza udjel iznosio tek 2% . U HGK smatraju kako je važno istaknuti da udio izvoza drvne industrije u ukopnoj robnoj razmjeni s inozemstvom od 2012. kada je iznosio 7% ima trend rasta pa je tako za jedanaest mjeseci 2014. narastao na 9%. Pamti li se, podsjećaju u Komori, da je rast izvoza u 2013. godini u odnosu na 2012. iznosio 8%, te da je u jedanaest mjeseci 2014. u odnosu na 2013. dosegnuo čak 20%, ti podaci upućuju na zaključak o snažnom, kontinuiranom i pozitivnom trendu rasta izvoza cjelovita drvnoprerađivačkog sektora.

Oko 70 posto od ukupnog izvoza finalni su proizvodi (namještaj, podni oblozi-parket, građevinska stolarija, drvene kuće, drveni pragovi), a 30% su građa, elementi i trupci. Indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnje u preradi drva, drvnih proizvoda iznosio je 103 , kod namještaja 108 u 2014. u odnosu na 2013. godinu, što također upućuje na dobar trend rasta ukupne proizvodnje. Aktualna, evidentirana ukupna izravna zaposlenost u hrvatskoj drvnoj industriji (samo trgovačka društva, bez obrta i zaposlenih u Hrvatskim šumama) otkriva da je u 2013. bilo prosječno 19.519 djelatnika dok je u 2014. bilo 19.258 što svjedoči o daljnjem trendu pada broja zaposlenih.  Drvna industrija je radno intenzivna i uglavnom se nalazi u ruralnim područjima RH, stoga je, upozoravaju iz HGK-a, izrazito bitna za očuvanje postojeće zaposlenosti u tim sredinama, ali i zaustavljanja novog vala depopulacije.

Po ocjeni analitičara HGK drvna industrija glavna je snaga i pokretač održivog gospodarskog razvoja baziranog na upotrebi resursa, primjeni znanja i inovacija. Nametnula se i kao regionalni lider u proizvodnji drvenih proizvoda i namještaja visoke dodane vrijednosti. Stoga ustraju u naglašavanju važnosti ovog sektora po multiplikativnim efektima koji se ostvaruju proizvodnjom baziranom na domaćim resursima i domaćem znanju, te plasmanom finalnih proizvoda na inozemna tržišta uz uključivanje mnogih pratećih djelatnosti. Proizvodnja masivnog parketa i namještaja dva su glavna proizvoda na kojima domaća drvna industrija mora temeljiti svoje buduće planove za još veći i uspješniji prodor na strana tržišta.  

Proizvođači parketa su unatrag nekoliko godina ostvarili značajne rezultate, godišnje proizvedu više od tri milijuna kčetvornih metara parketa. Taj su iskorak ostvarili kroz velika ulaganja u inovativne tehnološke procese, ali i prateći svjetske trendove i potrebe izvoznih tržišta što je u konačnici dovelo i do uspješne konkurentnosti na zapadnim tržištima. Tijekom 2014. proizvođači masivnog namještaja zadržali su proizvodnju na oko 790 tisuće komada, dok je proizvodnja kuhinjskog namještaja povećana za 36%, odnosno sa 177 tisuća komada u 2013. na 241 tisuću komada u 2014.  Prošle je godine porasla i proizvodnja uredskog namještaja sa 96 na 103 tisuće komada. Ovako uspješne rezultate, smatraju u Komori, drvna industrija ostvaruje i zbog iznimno kvalitetne sirovine, pogotovo hrvatskog hrasta koji nosi oznaku i FSC certifikata, te ulaganjem u znanje, inovacije i dizajn, koje je neizbježno u praćenju svih svjetskih trendova proizvodnje namještaja i razvoja konkurentnosti na tržištu. Postignutom uspjehu značajno su doprinijeli i izlasci na međunarodna tržišta kroz razne oblike promocije uz kontinuiranu potporu HGK-a kod organizacije i sufinanciranja nastupa na brojnim međunarodnim sajmovima.