Vladine pripreme za novo rasterećenje stanovništva u vidu snižavanja zateznih kamata za građane na 9% prati pitanje je li ih moguće ograničiti do određenog iznosa do kojeg one smiju rasti.

U neslužbenim raspravama ističe se da bi limit mogao biti iznos glavice. To znači da bi zakonskim automatizmom zatezna kamata prestala teći kad dosegne glavnicu. Odvjetnik Mićo Ljubenko, koji takvu inicijativu zastupa, tvrdi da bi novo rješenje bila značajna novina u reguliranju zateznih kamata koje su uvijek bile regulirane samo po visini kamatne stope. Dužnika ne bismo pogodovali, kaže, jer nije realan rizik da postoje dužnici koji žele imati dvostruko veći dug, dok vjerovnik koji bi se uspio namiriti dvostrukom glavnicom ne bi se mogao smatrati oštećenim, kaže Ljubenko dodajući da bi to svakako dalo dobru podlogu za moguća rješenja dužničko-vjerovničkih odnosa.

Za radikalnu promjenu, ako to Vlada želi, može biti presudno što europske smjernice ne daju odgovor na pitanje smiju li zatezne kamate teći nakon što svota kamate dosegne iznos glavnice, a razlog je jednostavan. Sve što je iz područja tzv. građanskih zateznih kamata EU direktive uopće ne reguliraju. EU direktiva isključivo se bavi zateznim kamatama u financijskim (poslovnim) transakcijama što je tema od općeg interesa. S druge strane, činjenica je i da je odredbu o prestanku tijeka kamata, kad dosegnu iznos glavnice poznavala i bivša država, ali samo kad je riječ o ugovornim, a ne o zateznim kamatama. Od toga se odustalo sredinom 1989., ističe stručnjak za pravna pitanja kamata Miljenko Giunio.

Takvo rješenje prije 50-ak godina, kaže, moglo je funkcionirati jer način života na kredit, s neurednim vraćanjem, tada još nije bio "opća društvena disciplina". Bilo je i manje takvih sporova, pa ih je sudstvo brže rješevalo, no danas tvrdi da je takvo rješenje neprihvatljivo, pogotovo za zatezne kamate, iako nije izravno predmet regulacije EU direktive.

"Prestanak tijeka kamata značio bi svođenje kamatne stope na nulu, a to nije u skladu s Direktivom i suprotno je logici da zatezne kamate, koje služe penalizaciji dužnika i kompenzaciji vjerovika, u jednom trenutku prestanu teći. Kad bismo to uveli, stvorilo bi pravni nered, povećalo nedisciplinu plaćanja i stimuliralo dužnike na daljnje kašnjenje u plaćanju obveza", kaže Giunio, dodajući na naš upit da prevagu ne može donijeti niti činjenica da se masovno plaćaju samo zatezne kamate, ne i glavnica, što je sindrom "vječnog dužnika".