Zvonimir Vrančić, zamjenik gradonačelnika Grada Zadra, izjavio je pred okupljenim zadarskim poduzetnicima na manifestaciji Poslovni uzlet u organizaciji Poslovnog dnevnika da Grad stoji iza svojih poduzetnika. „Naš uspjeh je vaš uspjeh, kao što je vaš uspjeh naš uspjeh“, kazao je Vrančić u klubu Arsenal u Zadru dodavši da gradska uprava želi doprinijeti razvoju poduzetništva. Nabrajajući što Zadar nudi poduzetnicima, Vrančić je između ostalog rekao da Grad sufinancira kamate za kredite određenih tipova poduzetništva te da subvencionira niskotarifne letove zračne kompanije Ryanair u skladu s financijskim mogućnostima. Izrazivši želju poduzetnicima da nešto nauče na predavanjima koji se održavaju u sklopu manifestacije, Vrančić je poručio poduzetnicima: „Računajte na nas!“.

Zadarsku župan Stipe Zrilić objasnio je da županija ima koordinacijsku ulogu koja se sastoji od donošenja strateških dokumenata, a upravo je u pripremi Županijska razvojna strategija od 2014. do 2020. godine. „Možda malo kasnimo, ali taj iznimno važan dokument će se uskoro donijeti kao podloga za povlačenje novca iz Europske unije“, kazao je Zrilić. Kako je kazao, svi opći planovi koje donosi županija ne služi samo za usmjeravanje javne vlasti, nego i poduzetnika. „Moramo ostvariti pretpostavke za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u skladu sa svojim mogućnostima“, naglasio je Zrilić. Županija će posebnu pažnju usmjeriti na poljoprivredu, odnosno na razvoj poljoprivrednih potencijalima bogatih Ravnih kotara u zaleđu Zadra. „Želimo povezati poljoprivredu s turizmom kako bi naši poljoprivrednici iskoristili maksimum“, kazao je Zrilić. Istaknuvši da je županija mnogo uložila u gradnju poslovne i prometne infrastrukture, Zrilić je kazao da županija želi snažnije povezati znanost s gospodarstvom. „Zato pripremamo tri centra kompetitivnosti: Kreativne industrije, plavo-zeleni i metalurški“, najavio je Zrilić. Dodao je da je u županiji u prošloj godini zabilježen rast prihoda poduzetnika, kao i pad nezaposlenosti, nadajući se da će slična biti i 2015. godina. „To će biti znak da izlazimo iz krize“, izjavio je Zrilić.

Nadica Žužak, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta nadovezala se na Zrilića kazavši da će Ministarstvo učiniti sve što može da se iz krize izađe što prije. „Naša podrška projektu Poslovnog uzleta nije deklaratorna, nego i stvarna jer vjerujemo da je bitno ulagati u znanje kako bi bili što konkurentniji i izašli iz krize“, kazala je Žužak. Pozvala je poduzetnike da se jave na javne pozive za dodjelu sredstava u 2015. godini. „U ovoj godini imat ćemo 13 javnih poziva za dodjelu sredstava iz EU te osam za sredstva iz nacionalnog programa“, pozvala je Žužak najavivši radionice na kojima će poduzetnici učiti kako što uspješnije aplicirati projekte. 

Predstavljanje poduzetnika

Bez obrazovane radne snage i obrazovnog sustava prilagođenog potrebama tržišta nema ni značajnijeg razvoja, moglo se čuti na panel diskusiji u sklopu Poslovnog uzleta koji se u petak održao u Zadru. Na početku panela predstavile su se dvije uspješne tvrtke iz različitih sektora, ali iz iste, visokotehnološke branše. Željko Goja, direktor tvrtke HSTEC predstavio je poslovanje i filozofiju tvrtke sa 70 zaposlenih koja već drugu godinu zaredom osvaja Zlatnu kunu u segmentu srednjih poduzeća.

Kako je istaknuo Goja, iza HSTEC-a je već 18 godina inovativnog izvoza. HSTEC se bavi razvojem, projektiranjem i proizvodnjom visokobrzinskih elektromotornih vretena, a njihovi se proizvodi koriste u automobilskoj industriji od SAD-a do Koreje. Do sada su razvili više stotina različitih proizvoda, a ove su godine uložili golemi broj radnih sati u razvoj sustava za montažu rukohvata na automobilskim vratima. Goja smatra da će tvrtka na tom području postati lider u ovom dijelu Europe.

Robotska automatika druga je specijalnost HSTEC-a, a ulazak u taj segment bio je njihov odgovor na krizu 2009. godine. „Uočili smo da u Hrvatskoj ima 10 puta manje robota nego u Sloveniji“, istaknuo je Goja. Osim proizvodnih robota, razvijeni su i ispitni, odnosno mjerni roboti, a na tom području planiraju još mnogo projekata. K tome, na skupu je Goja ekskluzivno otkrio kako HSTEC kreće u gradnju nove proizvodne hale koja bi s radom trebala započeti sljedeće godine. Visokim tehnologijama, ali u području usluga bavi se tvrtka Futuro-Internet studio koju je predstavio njezin suvlasnik Hrvoje Grandov.

On se u poduzetničke vode otisnuo 2004. kao nezaposlena osoba otvorivši obrt za izradu internetskih stranica te grafički i web dizajn. Već godinu kasnije dobiva kredit iz poduzetničkog programa, a tada počinje i postupni razvoj tvrtke. U zadarski poduzetnički inkubator tvrtka dolazi 2007. godine, kada počinju i ulaganje u digitalni tisak. Futuru poduzetnički inkubator postaje pretijesan 2013. pa odlaze na novu, veću lokaciju. Digitalni tisak lani je izdvojen u zasebnu tvrtku, a Futuro danas broji 11 zaposlenih.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Osim izradom web stranica i web programiranjem, Futuro se bavi i izradom mobilnih aplikacija. U taj segment tvrtka je ušla 2011. što se pokazala kao mudra odluka, kaže Grandov jer će mobilni internet u budućnosti biti dominantan. Međutim, tržište mobilnih aplikacija u Hrvatskoj je još uvijek skučeno, pa većina kupaca dolazi iz inozemstva. Posebna tržišna niša koju je Futuro pronašao su aplikacije za glazbene festivale koji se tijekom ljeta održavaju na našoj obali. Do sada su izradili četiri aplikacije, i to tri za hrvatske festivale te jednu za britanski. Iako klijenti Futura dolaze iz Australije, Njemačke, Velike Britanije i Nizozemske, glavno tržište tvrtke ipak je Zadar i Dalmacija. „Ne želimo izlaziti izvan lokalnih okvira. Rad sa stranim klijentima ima prednosti, ali i mana“, ističe Grandov.

U probleme s kojima se njegova tvrtka ističe Grandov ističe nedostatak radne snage, pravnu nesigurnost te ekonomsku krizu. Radna snaga poseban je problem jer je u IT sektoru praktički i nema. Grandov kaže kako u sljedećih šest mjeseci mogu zaposliti još barem nekoliko ljudi, ali oni „na tržištu ne postoje“.

„Pratimo realni sektor u potrebi prezentacije na sajmovima na stranim tržištima“

Upravo potreba realnog sektora za stručnjacima bio je motiv osnivanja iNOVAcije, ustanove Zadarske županije. Kako je naglasila ravnateljica Vedrana Kevrić, ustanova priprema tri centra kompetencija u trima ključnim sektorima – metaloprerađivačkoj industriji visoke dodane vrijednosti, prehrambeno-prerađivačkoj te kreativnoj industriji. „Centri bi omogućili da se osposobi kvalitetna radna snaga“, naglasila je Kevrić. iNOVAcija stoji i iza osnivanja prvog filmskog ureda čiji je zadatak pružiti pomoć svim filmskim produkcijama koje bi željele snimati na području Zadarske županije, a ured je već dobio i prve konkretne upite.

Hrvoje Grandov tijekom diskusije je naglasio kako je glavni problem domaćeg IT sektora obrazovanje. „Naš je sustav i dalje 30 godina iza, informatika u školama i dalje je izborni predmet“, primjećuje Grandov. Željko Goja pak smatra da stručnjaci nastaju u sustavu velikih tvrtki, a takvih je u Hrvatskoj sve manje. „Mi ulažemo u ljude, četiri naša zaposlenika trenutno su na doktorskom studiju“, naglasio je Goja. Sinergijske učinke s gospodarstvom slijedi i Mihaela Kadija, direktorica Turističke zajednice Zadarske županije.

„Pratimo realni sektor u potrebi prezentacije na sajmovima na stranim tržištima“, istaknula je Kadija. Dodala je da Turistička zajednica organizira i edukativne programe u području ruralnog turizma. Međutim, edukacije u turizmu provodi i Hrvatska turistička zajednica, ističe Kadija, ali prije interes za edukacije nije bio osobit. Zadarska županija pokušava pomoći poduzetnicima u okviru svojih mogućnosti, kazao je Ante Vukašina, pročelnik županijskog Odjela za gospodarstvo. „U okviru svojih mogućnosti županija subvencionira kamate, ima jamstveni fond, a u poduzetničke zone uložili smo milijun eura“, tvrdi pročelnik Vukašina. Županija je dobila i novu kreditnu liniju od 28 milijuna kuna, a Vukašina je naglasio kako će se krediti dodjeljivati poduzetnicima uz vrlo povoljnu kamatnu stopu od jedan posto.

Željko Goja iz HSTEC-a je na to dodao kako je cijena novca za izvoznike vrlo bitna. „Veselimo se ovoj kreditnoj liniji. Svi poticaji su dobro došli, ali bi trebalo paziti kome dolaze“, ocjenjuje Goja. Upitan na kraju što bi poručio okupljenim mladim poduzetnicima, Hrvoje Grandov je kazao kako treba pokušati i slijediti svoju intuiciju. „Iskoristite svaku priliku, financijsku i edukativnu, koja vam se pruža. I usavršavajte se“, zaključio je Grandov.