Pogoni u brojnim srpskim tvornicama podsjećaju na tehničke muzeje, prosječna starost stojeva je oko 28 godina, a najteža situacija je u tekstilnoj industriji, gdje je oprema stara prosječno čak 35,1 godinu, pišu Večernje novosti. Prema procjenama stručnjaka, tehnologija u Srbiji zastarjela je pet do šest generacija, što predstavlja zaostatak od 30 do 35 godina. Još bolja slika o “kršu” na kojem rade srpski radnici dobije se usporedbom s prosječnom starošću strojeva u Europskoj uniji, gdje iznosi 15,5 godina, ali taj prosjek “kvare” zemlje istočne Europe koje su ušle u EU jer je prosjek u Njemačkoj 9,5 godina, a u Danskoj 9 godina.

Staro i uvoze

“Poslednje istraživanje napravljeno je prije pet godina kada je utvrđeno da je prosječna starost strojeva 29,5 godina. Sada je situacija možda bolja za godinu ili dvije. Tom malom poboljšanju pridonio je dolazak nekoliko desetaka stranih kompanija od 2009. koje su sa sobom donijele i nove strojeve i opremu”, kaže Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku. Zato nije čudno da su od 15 najvećih izvoznih kompanija u Srbiji, koje ostvaruju ukupan izvoz od 3,5 milijarde eura, njih 13 s većinskim stranim kapitalom, dok su domaće jedino Željezara Smederevo i Petrohemija.

Stanje sa starošću strojeva u srpskim privatnim kompanijama je nešto bolje. Ipak, Nikola Bosnić, iz tvrtke Niksan iz Stare Pazove, kaže da mali broj poduzetnika može sebi dopustiti nove strojeve, a njih 90 posto njih uvozi staru opremu.

Na problem starosti strojeva u Srbiji upozorili su i članovi USAID Projekta za bolje uvjete poslovanja. Oni tvrde da je zbog slabe dostupnosti bankarskih kredita za mala i srednja poduzeća nužno naći druge izvore financiranja, na primjer leasing. Iz te organizacije navode slučaj poduzetnika iz Novog Pazara koji je sav dvoj novac investirao u proizvodnu halu i strojeve, pa nije imao za obrtna sredstva, što se ne bi dogodilo da je opremu nabavio na leasing.

Neiskorišteni kapaciteti

Uz sve navedeno, srpska industrija ima i velikih problema sa slabim korištenjem proizvodnih kapaciteta. Tako tvornice ulja rade sa 50 posto kapaciteta, šećerane sa 25 posto, klaonice sa 30 posto, a tvornice stočne hrane sa 34 posto kapaciteta.

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

Intervju

Kabeli su postali strateška osnova energetske i digitalne budućnosti Europe

Zaostajanje

Visok postotak škarta

Tehnološko zaostajanje uzrok je visokog postotka škarta, što se kao gubitak odražava na konačnu cijenu proizvoda, što je još jedan razlog nekonkurentnosti Srbije kada je riječ o proizvodnji građevinskih materijala, kemijskih proizvoda, ali i mnogih prehrambenih proizvoda. To posebno važi za metalsku industriju koja uvozi željezo ili čelik kao sirovinu, a onda ga obrađuje na starim strojevima s visokim postotkom škarta.