Cijene nafte snažno su porasle i prošloga tjedna, pa su na londonskom tržištu u protekla dva tjedna zabilježile najveći rast u posljednjih 17 godina.
Cijene nafte snažno su porasle i prošloga tjedna, pa su na londonskom tržištu u protekla dva tjedna zabilježile najveći rast u posljednjih 17 godina, što je posljedica zatvaranja bušotina, smanjenja investicija naftnih divova i poticajnih gospodarskih mjera kineske središnje banke.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 9 posto, na 57,80 dolara, dok je u posljednja dva tjedna skočila 19 posto, što je njezin najveći dvotjedni skok od 1998. godine.
Cijene nafte snažno su porasle i prošloga tjedna, pa su na londonskom tržištu u protekla dva tjedna zabilježile najveći rast u posljednjih 17 godina, što je posljedica zatvaranja bušotina, smanjenja investicija naftnih divova i poticajnih gospodarskih mjera kineske središnje banke.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 9 posto, na 57,80 dolara, dok je u posljednja dva tjedna skočila 19 posto, što je njezin najveći dvotjedni skok od 1998. godine.
Ipak, rast cijena nije bio pravocrtan. Prošloga su tjedna cijene izuzetno oscilirale, pa je u jednom danu na američkom tržištu cijena nafte pala čak 9 posto, nakon što je objavljeno da su zalihe 'crnog zlata' u SAD-u tjedan dana prije dosegnule rekordne razine.
Ipak, ti su gubici brzo nadoknađeni nakon vijesti o znatnom smanjenju broja aktivnih bušotina. Prema podacima naftne kompanije Baker Hughes, u siječnju je u svijetu broj bušotina smanjen za 261, a samo u SAD-u za 199. Prošloga je tjedna, pak, u SAD-u broj bušotina dodatno smanjen za 83, pokazuju podaci Baker Hughesa.
"Trgovci naftom tek su prošloga tjedna više obratili pozornost na te podatke, premda broj aktivnih bušotina pada već tjednima. Smanjenje broja bušotina u pravilu će pružati potporu cijenama", kaže Gene McGillan, analitičar u tvrtki Tradition Energy.
Podršku cijenama pružaju i najave naftnih divova o smanjenju investicija i proizvodnje, što znači da bi se ponuda i potražnja na tržištu trebale uravnotežiti.
Prošloga je tjedna British Petroleum najavio da će u 2015. smanjiti kapitale izdatke za otprilike 3 milijarde, na 20 milijardi dolara.
Konkurenti Chevron i Royal Dutch Shell također su reagirali na pad cijena nafte od srpnja 2014. godine za otprilike 60 posto smanjivanjem planiranih kapitalnih investicija. Shell je najavio smanjenje investicija za 15 milijardi dolara tijekom iduće tri godine, a Chevron za 13 posto u ovoj godini, na 35 milijardi dolara.
Od srpnja prošle godine, kada su iznosile više od 100 dolara po barelu, cijene su nafte prepolovljene zbog prevelike ponude u odnosu na potražnju, a pad cijena intenziviran je nakon što je u studenome Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odlučila da neće smanjiti proizvodnju unatoč padu potražnje.
Mnogi analitičari smatraju da će ponuda nafte na svjetskom tržištu ostati veća od potražnje u prvom dijelu ove godine, dok bi smanjenje broja bušotina i ulaganja naftnih divova mogli pridonijeti uravnoteženju ponude i potražnje prije nego što se mislilo.
Rast cijena nafte zahvaljuje se, također, nadi ulagača da će stimulativne mjere kineske središnje banke potaknuti rast tamošnjeg gospodarstva, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, što bi trebalo ojačati potražnju za 'crnim zlatom'.
Prošloga su tjedna, naime, kineske monetarne vlasti smanjile stopu obveznih rezervi za 0,50 postotnih bodova, čime su bankama oslobodile sredstva u vrijednosti od oko 95 milijardi dolara. To bi trebalo potaknuti rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva, a time i potražnju za naftom.
U petak su naftnim tržištima dodatnu potporu pružili strah od smanjenog izvoza iz Libije zbog oružanih sukoba, kao i dobri gospodarski pokazatelji iz SAD-a, koji najavljuju moguć rast potražnje za gorivom u najvećem svjetskom gospodarstvu.
Ti su faktori potisnuli u drugi plan zabrinutosti zbog prezasićenosti svjetskog tržišta naftom, kao i zbog odluke Saudijske Arabije o sniženju službene prodajne cijene za azijske kupce na najnižu razinu u više od 12 godina.
I u Hrvatskoj se očekuje rast cijena goriva
Rast cijena nafte na svjetskom tržištu utjecat će i na hrvatsko. U subotu je portal cijenegoriva.info poručio kako idućega tjedna slijedi jedno od najvećih poskupljenja goriva od 2000. godine.
"Cijene naftnih derivata u utorak će drastično porasti. Izvori portala cijenegoriva.info potvrđuju medijske napise da će litra Eurosupera 95 skočiti za 40 lipa, a Eurodizela za 37 lipa”, poručio je taj portal.
Tako bi Eurosuper 95 trebao koštati 9,18 kuna, dok bi cijena Eurodizela mogla dosegnuti 8,62 kune, što su njihove najviše razine od prosinca.
“Poskupljenje koje slijedi najveće je od veljače prošle godine, od kada naftne kompanije samostalno određuju cijene, ne računajući povećanje od 40 lipa prije godinu dana kada je država podigla trošarine”, poručuje cijenegoriva.info. Prema podacima tog portala, to bi poskupljenje bilo šesto po veličini u posljednjih 15 godina.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Bravo kolega kaufman, podržavam vaše izlaganje. Cijena nafte je u dolarima pala za više od pola od ljeta 2014. godine, i ako uzmemo u obzir rast dolara prema kuni, svejedno nismo vidjeli niske cijene goriva kako bi trebali. I sad da opet rastu, nevjerojatno! Država se ne buni jer zarađuje što su cijene više. A naftne kompanije, jasno, postavljaju cijene kako im najviše paše.
Ako je cijena goriva 9 kuna po litri benzina za 58 USD po barelu nafte, za 100 USD po barelu cijena bi trebala biti, koliko, 15, 16?
Prije par mjeseci bio je u Otvorenom tip iz Ine, Goran Šaravanja, nekakav ekonomist, i kad ga je voditelj pitao zašto Ina značajno ne smanjuje cijene kad su na svjetskom tržištu pale za 50%, odgovor je bio “… paaaa, znate, mi ne možemo odmah smanjiti cijene za toliko koliko su one pale, jer prodajemo stare zalihe…itd. bla bla bal…”
Sad kad je cijena nafte poskupila s 50 na 58 $, odmah dižu za 40 lipa. Sljedeći tjedan će vjerojatno opet za toliko…Kad je u prije par mjeseci cijena nafte bila 80-90$ za barel, na pumpi je bilo 10 kn, ako sad ponovno naraste na 80, bit će 12,5 kn. Tko tu radi te izračune i tko to kontrolira? Očito nitko, jer kako se kod nas ljudima guli koža, toga nema nigdje na svijetu.
A mene živo interesira koliko je Ina kupila nafte sad dok je bila jeftina? Jer ako nisu ništa kupili, onda su svi nesposobni i trebali bi svi odreda dobiti nogom u pozadinu.
Uključite se u raspravu