Ekonomske prognoze za Europu danas su nešto vedrije nego što je Europska komisija predviđala u svojim jesenskim prognozama, rekao je prilikom jučerašnjeg predstavljanja zimskih prognoza EU-ov povjerenik za gospodarske i finacijske poslove Peirre Moscovici.

Osim što su očekivanja prosječne stope rasta u EU za ovu godinu povećana na 1,7 posto (jesenas 1,5 posto), i to uz ubrzanje na 2,1 posto iduće godine, prvi put još od 2007. u svim državama stručnjaci EK očekuju pozitivne stope rasta BDP-a. Nakon šest godina i za Hrvatsku očekuju da će izroniti u plus. Posve razumljivo, Vladina se vrhuška uhvatila upravo tog djelića prognoza. Mimo toga ni u najnovijem izvješću za nas nema mnogo “dobrih vijesti” i ocjena. U rasponu prognoziranih stopa rasta apostrofirani smo kao donja točka – sa simboličnih O,2 posto, odnosno rastom na razini statističke greške.

Za sve druge članice očekivanja su, dakle, veća i sežu do irskih 3,5 posto. Nažalost, u osvrtu na Hrvatsku uz projekcije se ističe i da u njima prevladavaju negativni rizici, uglavnom zbog neizvjesnosti vezanih uz fiskalnu politiku i strukturne reforme. A to je ujedno i zona glavnih ograničenja potencijala rasta i za iduću godinu, za koju nam u Komisiji predviđaju i dalje slabašnih 1 posto rasta BDP-a. To je također najmanja stopa rasta među 28 zemalja Unije, s tim da 2016. začelje dijelimo s Bugarskom.

Taj sintetički iskaz stanja gospodarske aktivnosti i slabih oslonaca rasta popraćen je s podosta drugih pokazatelja strukturnih slabosti naše ekonomije.
 

Premda su oni investicijskoj javnosti i otprije poznati, a jasno se pokazuju i u najnovijim kretanjima premija rizika na tržištima duga (Hrvatska u posljednje vrijeme ne prati baš opći trend pada spreadova, tj. razlike zahtijeanih prinosa), zimske prognoze sigurno neće pomoći hrvatskom timu koji se sprema na prvo izdanje euroobveznica u 2015. Prema neslužbenim informacijama, naime, završnica novog zaduženja, odnosno početak tzv. roadshowa očekuje se u zadnjem tjednu veljače. Savjetnička četvorka (JP Morgan, Barclays, Unicredit i Erste) u izvješću EK nije dobila mnogo aduta u prodaji investicijske priče o Hrvatskoj, a neki od velikih projekata kojima se dosad mahalo (od koncesioniranja autocesta do Plomina) u međuvremenu su samo postali klimaviji.

Uz slabe oslonce rasta, predviđanja Komisije svrstavaju Hrvatsku na sam vrh EU prema očekivanoj razini ukupnog i strukturnog deficita opće države, a i prema državnim izdacima za kamate po zaduženjima (mjereno udjelom u BDP-u) smo među top tri zemlje. Sa čak 4,1 posto BDP-a procijenjenog kamatnog tereta u ovoj i idućoj godini u leđa gledamo samo Portugalu i Italiji (sa 4,8 i 4,3 posto BDP-a). Uz očekivane razine deficita i prateći daljnji rast javnog duga, kojega u Komisiji ove godine vide na 85, a dogodine na 88,7 posto, posve je izvjestan i uzlazni smjer pokazatelja kamatnih troškova – pogotovo s obzirom na kronično slab srednjoročni potencijal rasta naše ekonomije i izglede da povijesno niske kamate na financijskim tržištima krenu uzlazno.

Dok nam za prošlu godinu analitičari Europske komisije deficit opće države procjenjuju na pet posto BDP-a, što je manje nego što se predviđalo jesenas (5,6 posto), u ovoj godini ne vide razloga za korekcije prognoza naniže. Ostaju pri procjenama da će deficit 2015. biti oko 5,5 posto BDP-a, a da bi se dogodine mogao na 5,6 posto. Uza sve, upozoravaju kako su i dalje prisutni negativni fiskalni rizici koji uključuju neizmirene obveze u sektoru zdravstva (bolnica), ali i moguće dodatne, a zasad neevidentirane troškove u nekim drugim sektorima, poput obrazovanja ili transporta (brodogradnja).

Intervju

„Društvena odgovornost počinje iznutra – kroz način na koji se odnosimo prema ljudima, poslu i zajedničkim vrijednostima“

Nagrada ESG rating

Održivost na papiru i u stvarnosti: Nužan zaokret od forme prema sadržaju

Što se tiče oslonaca rasta u ovoj godini, oni se, kao i lani uglavnom svode na doprinos neto izvoza robe i usluga. Međutim, iako se i dogodine očekuje da će izvoz rasti po nešto većoj stopi nego uvoz, ove godine taj će doprinos biti manji nego lani. Domaća potražžnja i dalje ostaje slaba jer bi, kako ističu u EK-u, problemi s kreditima vezanim uz franak mogli poništiti efekte rasterećenja dohodaka. Stagnantna obilježja pak u Komisiji nam predviđaju i kad je posrijdi zaposlenost, s tim da koliko-toliko pozitivo zvuči ocjena da je stopa nezaposlenosti dosegnula svoj vrhunac i da bi od ove godine mogla početi padati. Sve u svemu, Hrvatska u najnovijim prognozama ima premalo elemenata obećavajuće investicijske priče.