Nakon više od 20 godina, Banka magazin prestao je izlaziti. Zadnji broj tog mjesečnika bio je onaj za prosinac 2014. Sve donedavna postojala je šansa da Banka opstane.

Nakon što se u studenome pročulo da izdavač, tvrtka Suvremene poslovne komunikacije d.o.o. (članica Grupe Zagrebačke banke) želi prekinuti projekt, skupina djelatnika Banke počela je pregovarati o otkupu ili zakupu brenda. Iako su pregovori u početku bili uspješni pa se u jednom trenutku činilo da Banka nastavlja izlaziti, posao ipak nije sklopljen jer interesenti nisu željeli pristati na postavljene im uvjete. Razloge gašenja Banke njezin glavni urednik Željko Ivankovića objasnio je u pismu čitateljima elektroničkog izdanja, koje nastavlja s radom. "Tvrtka Suvremene poslovne komunikacije, izdavač Banke, odlučila se na niz značajnih poslovnih, organizacijskih, izdavačkih i uređivačkih promjena.

Najvidljivija je prestanak mjesečnog tiskanja financijsko-poslovnog mjesečnika Banka. No, to nije najvažnija odluka. Riječ je prije svega o usavršavanju. Promjenama će se nastojati uspostaviti sustav koji će kreirati još kvalitetniji sadržaj. Istovremeno, pokušat će se oblikovati održiv poslovni model. Ne radi se dakle o pukoj reakciji na zahtjeve novih komunikacijskih praksi i promijenjenih poslovnih okolnosti. Banka će i dalje tiskati specijalizirana tematska izdanja, kao i prethodnih desetljeća", navodi Ivanković. Banka magazin, tiskano izdanje, proizvod je tranzicije, koju je slijedio i oblikovao. Zvjezdani trenutak imao je kad je u listopadu 1997. godine otkrio nadolazeću bankovnu krizu i, u istom broju, objavio intervju s Miroslavom Kutlom pod naslovom 'Ako stanem padam'.

"Promjene koje su u tom broju najavljene odvijale su se sljedećih pet, šest godina, što je časopisu, najdublje upućenom u njihov tektonski karakter, omogućilo jednu od priznato vodećih pozicija u hrvatskom medijskom prostoru", kaže glavni urednik. U nastavku podsjeća da su "posljednjih nekoliko godina ta specijalna izdanja bila vezana za posebne medijsko-istraživačke projekte u suradnji sa znanstveno-istraživačkim institucijama. Upravo stručnost, upućenost i orijentacija na analizu i istraživanje, bio je prepoznatljivi karakter Banke u četvrt stoljeća njezina izlaženja. U posljednje se vrijeme ta orijentacija očitovala u afirmaciji nekolicine mlađih ekonomista koji su utjecali na promjenu javne diskusije u Hrvatskoj".

Već sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća Banka je pokrenula internetsko izdanje na engleskom- prva od neinformatičkih časopisa u Hrvatskoj i prije uglednih svjetskih izdavača FT-a i Economista. "Spremnost na korištenje novih komunikacijskih mogućnosti druga je važna karakteristika Banke. Vremena su se promijenila. U otvorenom komunikacijskom prostoru upućeni i neupućeni dobivaju jednako pažnje. U kolopletu emocija i interesa racionalno promišljanje gubi povlašteni položaj. Znalce i neznalice lako je razlikovati: znalci sumnjaju i ispituju, neznalice znaju. I u novije doba Banka je nastojala afirmirati upućenost, vrlo uspješnom organizacijom serija povezanih okruglih stolova, projekata, čiji su rezultat tzv. policy studije, odnosno prijedlozi pojedinih politika i reformi", zaključuje Ivanković. 

Riječ nakladnika

"Nije gašenje nego usklađivanje s okolnostima"

"Izdavač Banke je vrlo zadovoljan njenom ulogom i utjecajem svih ovih desetljeća. Utoliko, prestanak redovitog mjesečnog tiskanja Banke znači ponajprije veću koncentraciju na www.banka.hr, koja postaje temeljno izdanje, i na druge medijske i analitičke aktivnosti. To je primjereno vremenu. Zato, netko to može nazvati gašenjem magazina s dugom tradicijom, a mi to radije nazivamo unapređenjem u skladu s novim komunikacijskim okolnostima. Razgovori s tvrtkama voljnim za nastavak tiskanja mjesečnika nisu uspjeli zato jer je vrlo teško nastaviti različite aktivnosti Banke kod različitih izdavača i koordinirati ih", rečeno nam je u Zagrebačkoj banci.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’