Turisti su prošlog ljeta u hrvatskim primorskim županijama prosječno dnevno trošili 66,3 eura, od čega 36,2 eura za smještaj, većinom su bili u dobi od oko 40 godina, visokog i višeg obrazovanja, s primanjima većim od dvije tisuća eura te dolazili automobilom i s obitelji.

Neki su to od osnovnih nalaza iz u utorak predstavljenog istraživanja zagrebačkog Instituta za turizam o stavovima i potrošnji turista TOMAS Ljeto 2014 provedenog od lipnja do rujna prošle godine na uzorku od više od četiri tisuće domaćih i stranih turista u sedam primorskih županija.

Prosječna dnevna potrošnja turista u odnosu na zadnje takvo istraživanje za 2010. porasla je za nešto malo više od 14 posto, istaknula je ravnateljica Instituta Sanda Čorak.

Porast izvanpansionske potrošnje

Za najvećih 20 posto porasla je potrošnja za kupnju, na prosječnih oko 9,5 eura, a bitnim su Čorak i Zrinka Marušić s Instituta označili i što je općenito rasla izvanpansionska koja je prije uvijek bila slaba i što po njima znači da su turisti u Hrvatskoj prepoznali novu i sadržajniju ponudu koja se polako razvija zadnjih nekoliko godina.

Tako su prosječni izdaci turista za ugostiteljske usluge, hranu i piće, rasli za 13 posto, na 12 eura, a izdaci za ostale usluge za 19 posto, u čemu su sport, zabava, izleti, kultura i ostalo.

Iako većina turista još uvijek ljeti u Hrvatsku dolazi s obitelji, njih 48,5 posto, ipak je to za oko 4 postotna poena pad u odnosu na istraživanje iz 2010., ali se zato za par postotaka povećao broj mladih i onih koji dolaze s prijateljima.

Slična je situacija i s lojalnim gostima, najviše ih i dalje ili 39 posto dolazi šesti ili više puta u Hrvatsku na ljetni odmor, ali je za oko 3,5 posto, na 17,5 posto porastao udjel onih koji dolaze prvi put.

Stabilnije poslovanje

GEN-I: Upravljanje energijom više nije ‘nice to have’, nego pitanje stabilnosti i otpornosti poslovanja

Financije i ulaganja

Ćosić: Gledamo koju nijansu ‘zelene’ boje ima projekt, a digitalizacija je veliki plus

To dijelom ima veze s otvaranjem novih tržišta i rastućom popularnošću turističke Hrvatske u svijetu, kazala je Marušić dodajući da je dobra promjena u odnosu na 2010. i što rastu motivi dolazaka turista poput novih iskustava i doživljaja, gastronomije i zabave.

Ipak, još uvijek više od 75 posto turista u Hrvatskoj ljeti boravi zbog pasivnog odmora, opuštanja i kupanja u moru te šetanja i odlaska u restorane i kafiće.

Od ostalih aktivnosti više nego prije u 2014. su vozili bicikle, išli u wellness i na rekreaciju, na koncerte i festivale te u kupnju, za što su ponudu u odnosu na konkurentske Tursku, Grčku, Italiju i Španjolsku ocijenili da ide naprijed, kao i omjer vrijednosti za novac.

Sa svim su u destinaciji gdje su boravili najčešće zadovoljni, odnosno ukupno sa svih 28 elemenata ponude, dok ih je tek mali postotak, 4 do 6 posto, lošije ocjene dao za zbrinjavanje smeća, prometne i gužve na plažama te buku u destinaciji, što su 'stare boljke' koje su se pokazivale i u prehodnim istraživanjima.

O Hrvatskoj su se najviše informirali temeljem prijašnjeg boravka, njih 35 posto, dok je na 30 posto 'skočio' internet i društvene mreže, a palo informiranje putem medija (brošure, članici, radio i tv) za par postotaka na njih 27 posto koji se time najviše informiraju o ponudi Hrvatske.

Najviše troše Britanci i Rusi

Među stranim turistima najviše su lanjskog ljeta trošili Britanci, prosječno dnevno 122 eura te Rusi 99 eura i Francuzi 95 eura, dok su najbrojniji u Hrvatskoj Nijemci tek na osmom mjestu sa Poljacima i potrošnjom od 62 eura. Ispred njih su Mađari s 63, Nizozemci sa 65 te Talijani i Austrijanci sa 66 odnosno 72 eura.

Po vrstama smještaja najviše ili 106 eura dnevno potrošeno je u hotelima, dok je to u privatnom smještaju 57, a u kampovima 48 eura.

Potpora Ministarstva turizma

Za istraživanje TOMAS Ljeto 2014 izostala je potpora Ministarstva turizma, iako su do tada to oni obično sufinancirali, pa je Institut, kako je kazala Čorak, novac za to našao od sponzora te od županijskih i nekih gradskih turističkih zajednica s Jadrana.

Riječ je o oko 450 do 500 tisuća kuna, a Čorak vjeruje kako će se u sve opet uključiti Ministarstvo jer rezultati mogu biti i njima i HTZ-u korisni u planiranju promocije, tim više što se planira i proširiti istraživanje na pred i posezonske turiste o kojima se za sada ne zna baš puno tko su, kakvi su i zašto dolaze.

To se za struku relevantno i jedno od rijetkih istraživanja u hrvatskom turizmu provodi u kontinuitetu zadnjih 20-ak godina.