Hrvatska gospodarska komora posljednjih je godinu dana  u velikom restrukturiranju koje je obuhvatilo smanjene broja zaposlenih za gotovo trećinu,   uštede po gotovo svim kategorijama te uvođenje niza novih usluga za poduzetnike.

Novo vodstvo HGK želi komorski sustav koji je fleksibilniji, suvremeniji, brži i koji će odgovoriti izazovima vremena te osigurati u konačnici da se prihodi od usluga dovedu na razinu od 70 posto, a od članarina tek na 30 posto. Uostalom i putem nedavnih javnih rasprava oko mogućih izmjena komorskog zakona postalo je razvidno da poduzetnicima treba komora te da ona mora ostati nezavisna od politike, za što se osobito, u nedavnom posjetu Zagrebu, založio i predsjednik Eurochambresa, krovne europske komorske organizacije, Richard Weber.

Nove usuge kao i redizajn postojećih glavne su poluge u rečenoj reorganizaciji. Jedna od takvih usluga je i "PoduzetnikIzvoznik", koja je pokrenuta koncem prošle godine. O kakvoj se usluzi radi, kome je namijenjena i što se od nje očekuje te kakva je generalna perspektiva hrvatskog izvoza razgovarali smo sa Domagojem Juričićem, potpredsjednikom HGK za međunarodne poslove.

Što novoga hrvatskim poduzetnicima donosi "PoduzetnikIzvoznik"?
Riječ je o mini projektu usmjerenom ka jačanju internacionalizacije hrvatskoga gospodarstva na način da Komora proaktivnijim nastupom prema poduzetnicima osvijetli mogućnosti nastupa na nekim novim, netradicionalnim tržištima.  Neosporno, Komora je uvijek pomagala u internacionalizaciji poslovanja. Podsjetit ću Vas samo na 1996. kada su se pod inicijativom HGK, unatoč teškoj kritici, hrvatske tvrtke počele vraćati na tržišta BiH i Srbije. Zahvaljujući tom ranom povratku danas  bilježimo tako dobre rezultate na tim tržištima. No, danas, u uvjetima krize koja predugo traje, internacionalizacija poslovanja postala je nasušna potreba, jer nema više prostora za servisiranje domaće potrošnje koja je znatno pala, a i tradicionalna tržišta, poput npr. Italije, su podjednako smanjile potrošnju ili pak povećale konkurentski pritisak. Potrebno je dakle naći nova tržišta. Zato smo dizajnirali uslugu koja će biti potpora tvrtkama u internacionalizaciji njihova poslovanja, prilagođenu individualnim, konkretnim potrebama i zahtjevima pojedinačnih tvrtki. Cilj nam je promptno odgovoriti na zahtjeve izvoznika i kreirati nove oblike potpore na tržištima koje tvrtke ocjenjuju zanimljivima te definirati strateški važna tržišta za članice HGK, odnosno ona sa procijenjenim najvećim potencijalom za plasmane hrvatskih proizvoda i usluga te angažman naših tvrtki. Za početak adresirali smo one zdrave tvrtke u sustavu, gazele sposobne izvoziti i evo već u mjesec dana proslijedili smo više od 45.000 potencijalnih inozemnih partnera s kontakt podacima za više od 40 zemalja svijeta, odgovorivši pri tome na više od 150 individualnih zahtjeva domaćih tvrtki. Reakcije su više nego dobre i kroz rad te kontinuiranu komunikaciju sa tvrtkama koje nam se obraćaju primjećujemo što još možemo poboljšati. Vrlo je važno da nam tvrtke nakon inicijalnog uspostavljanja kontakta ili osvjetljavanja prilike na nekom novom tržištu jave rezultat, jer na taj način i naša organizacija uči i prilagođava se te možemo raditi na kvaliteti usluge.

Koji su vam bili glavni kriteriji kada ste domaćim tvrtkama tražili potencijalne nove prilike i partnere?
Hrvatsko je gospodarstvo, svi znamo, većinom sazdano od mikro, malih i srednjih poduzeća (MSP). Tu vidimo izrazitu ulogu Komore kao potporne institucije, jer takve tvrtke nemaju dovoljno vlastitih resursa. Njima osobito treba pomoć. Različito je ono što trebaju takve tvrtke od onoga što traže velike. I tu smo napravili jasnu razdiobu. Kriterij sam već spomenuo; krenuli smo s onim tvrtkama koje stabilno posluju, imaju proizvode za izvoz i spremne su izaći na nova tržišta. Osnovni kriterij je bila činjenica da su tradicionalna tržišta u padu pa se i izvoz na njih smanjio. Treba tražiti nova. Naša analitika je u tom pogledu uparila želje tvrtki sa realnim mogućnostima i okvirima na nekim novim tržištima. Jedno su želje, drugo mogućnosti. Primjerice, tvrtka izrazi želju da određeni proizvod plasira u Švedsku, no naši analitičari dođu do podataka kako tom možda tržištu ne treba takav proizvod, da je konkurencija izrazitija, da postoje određene uvjetno rečeno barijere. Ali ustanovimo da npr. Litva ili Estonija itekako pruža priliku i potom ih usmjeravamo tamo. Dakle, želje smo stavili na jednu stranu, a mogućnosti i potrebe pojedinih tržišta na drugu i pokušali nivelirati jedno s drugim. U tom smislu služimo se svim dostupnim izvorima uključivši naše partnerske komore u mreži Eurochambresa, ali i one druge asocijacije s kojima imamo sporazume.

Koji sektori su najspremniji okrenuti se novim tržištima i je li ulazak Hrvatske u EU utjecao na promjenu ponašanja naših poduzetnika?
To je dobro pitanje. Svi znamo da se pretežiti broj naših tvrtki držao tradicionalnih tržišta i to EU (Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija i sl.) te CEFTA (prvenstveno BiH i Srbija). Kroz ovu uslugu uvidjeli smo da se naše tvrtke unatoč krizi i dalje drže tradicionalnih okvira ali s blagim pomakom u EU primjerice prema Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj. To dobrim dijelom vežemo i uz naše aktivnosti protekle dvije godine kojima smo poduzetnicima osvjetljavali potencijale tih tržišta te napravili niz spajanja, poslovnih razgovora i skupova kojima smo ta tržišta počeli otvarati za naše poduzetnika. Tu i dalje vidimo veliki potencijal. Ono što u analizi zabrinjava jest i dalje velika nespremnost ili nedostatak hrabrosti, a moguće i adekvatnih potpornih mehanizama da tvrtke krenu prema trećim i netradicionalnim tržištima. Važno je naglasiti da je u top 10 tržišta za koja su zainteresirane naše tvrtke prva Njemačka, zatim Austrija, Italija pa Rusija. Zanimljivo je da su u tu listu uskočili na peto mjesto Mađarska, Slovenija i Francuska, pa Poljska, Češka i Srbija. Riječ je o zaokretu ako se sjetimo da smo sličnim istraživanjem provedenim 2010. godine utvrdili da je u interesu poduzetnika na prvom mjestu bila BiH, na drugom Srbija, Njemačka je bila tek treća, Crna Gora četvrta, zatim Austrija, Slovenija, Italija, Rusija, Makedonija i Mađarska. Naravno, okret je povezan i uz činjenicu da je Hrvatska u međuvremenu ušla u EU. Što se pak tiče sektora, najveći broj zahtjeva za podršku došli su nam iz metalske industrije, zatim od proizvođača strojeva, električne opreme te nešto manje od prehrambenih proizvođača, kao i od proizvođača namještaja. Kod malih i srednjih tvrtki uglavnom u svim sektorima postoji otpor prema novim tržištima. Najviše žilavosti je pokazala metalurška industrija s kojom imamo najviše kontakata oko izlaska u neke zemlje u kojima do sada nisu bili. Pozitivni izuzetak je vojna ili obrambena industrija. Oni su i do sada bili orijentirani na svjetsko tržište i njima je sasvim normalno otići bilo kamo gdje postoji poslovna prilika. Oni imaju iskustva, znanja te su fleksibilni. Mnogi mogu puno naučiti od njih.

Kakva su vam bila iskustva u komunikaciji s konkretnim tvrtkama?
Iskustva su dobra, jer  u komunikaciji mislim da zajedno učimo. Komorski stručnjaci uče više i konkretnije o pojedinim poslovima tvrtki kroz njihove zahtjeve ali oni od nas realnije sagledavaju mogućnosti. Mislim da je na djelu obostrana korist. Bilo je zahtjeva, primjerice, "želim izvoziti svugdje" ili "želim ići u Finsku". No, to nije tako jednostavno, jer za razna tržišta vrijede razna pravila. Izvoz košta, odnosno košta istraživanje i probijanje novih tržišta. Naravno, teško je očekivati da će on odmah sutra potpisati ugovor, ali to je proces u kojem će mnogi poduzetnici uspjeti doći do partnera i novih poslova. To je princip kojeg želimo postići, da osvijestimo našeg poduzetnika na mogućnosti o kojima on sam nikada nije razmišljao, a mogu mu donijeti rast poslovanja. 

Koliko su za hrvatske poduzetnike perspektivna tržišta nesvrstanih zemalja te bivši SSSR?
Što se tiče bivših nesvrstanih država tu je slika prilično šarolika, jer govorimo o državama koje su u međuvremenu postale igrači unutar G20 te u drugoj krajnosti o nefunkcionalnim državama i tržištima. Interes uvijek postoji, no mogućnosti su uistinu šarolike.  Ako pogledamo rezultate u proteklih 15 godina, iako je jedno vrijeme vladao trend usmjeravanja tvrtki na rečena tržišta, rezultati su ograničeni. Svrstati te države u jednu grupu zbog povijesnih razloga, danas je pogrešno. Niti je Hrvatska tamo gdje je bila prije 30 godina, niti su te države u istim relacijama. Hrvatska je svrstana u okvirima NATO Saveza te članica EU. U tom smislu ona mora tražiti svoje realno mjesto u europskim okvirima, a na trećim tržištima sa onim državama s kojima EU ima sporazume o slobodnoj trgovini te sa onim državama gdje u pojedinim nišama proizvoda i usluga imate konkurentsku prednost. Što se pak tiče tržišta bivšeg SSSR-a tu prilike postoje i interes raste, no daleko od toga da možemo reći kako će se te države smjestiti u prvih deset po interesu, osim Rusije. Unatoč  sankcijama koje su dovele do velike krize, pada rublje, našim tvrtkama Rusija i dalje predstavlja tržište od velikog interesa. Stoga sredinom veljače vodimo veliku gospodarsku delegaciju, koju će predvoditi ministar gospodarstva i predsjednik HGK, u Moskvu gdje će se održati investicijski i gospodarski forum. Interes je uistinu visok s obje strane, pripremali smo to dulje vrijeme i unatoč nepovoljnoj situaciji mislim da ćemo ugodno iznenaditi rezultatima, no ostavimo to za drugu priliku kada se vratimo iz Rusije. 

Kibernetski napadi

Kibernetički napadi ne biraju metu – birajte zaštitu na vrijeme

Regulatorni okvir

Podaci kao temelj povjerenja: zašto je upravljanje podacima postalo strateško pitanje za banke

Kažete da ste išli proaktivno prema odabranim tvrtkama. Koliko je uopće vaša usluga dostupna MSPu i koliko ona košta?
Kao što je poznato sve tvrtke u Hrvatskoj su naše članice bilo da su mikro, male, srednje ili velike. Svatko ima različitu razinu interesa koju može ostvariti putem HGK. Na nama je da osvijestimo naše članice da koriste naše usluge i da im možemo pomoći. U tom pogledu osobitu korist od nas, kao što sam već kazao, imaju MSP. To su tvrtke od 5 do10 zaposlenih koje nemaju dovoljno resursa da odgovore na sve izazove. U tom pogledu radimo na uslugama i servisima koje će biti krojene za njihove specifične potrebe. Da vas podsjetim, otprilike 96 posto naših članica su MSP koji plaćaju mjesečnu članarinu od 42 kune. Uzmimo primjerice samo jedan odlazak malog, odnosno srednjeg poduzeća na inozemni sajam u organizaciji HGK. Omjer uplaćene godišnje članarine  Komori je deset puta manji od komorskih troškova za sufinanciranje tog jednog nastupa tvrtke, pri čemu im Komora, putem svoje poslovne mreže, redovito prigodom nastupa na sajmu organizira i sastanke s potencijalnim poslovnim partnerima. Na tvrtkama je da takve prilike iskoriste i to nema cijenu.  Danas se kao nikada gleda na svaku kunu i jasno ako ne koristite uslugu da vam je i 5 kuna puno. Da su usluge HGK na tržištu, koštale bi po nekoliko tisuća kuna, pojedine i nekoliko tisuća eura i tek si ih onda mnogi MSP-ovi ne bi mogli priuštiti. Računica je jasna. 

Često se posljednjih dana, posebice u medijima nekih susjednih zemalja, govori o tome da je hrvatsko tržište zatvoreno za investitore iz Srbije ili pak BiH?
Poslovni uvjeti u  Hrvatskoj jednaki su za sve, nisu krojeni za investitore pojedinih zemalja pa se tako s poteškoćama susreću jednako domaći i oni strani. Kada poslovnu i investicijsku klimu popravimo radi sebe, doći će nam i gosti. Prije bih rekao da je ovdje riječ o nedostatku interesa. U posljednje tri godine otkako sam u HGK primio sam na razgovor brojne zainteresirane investitore koji su se informirali o potencijalima od Azije do Sjeverne i Južne Amerike, no ne sjećam se da su mi na razgovoru bili investitori iz susjednih istočnih država. Hrvatsko tržište nije zatvoreno, problem leži u tome da je opća poslovna klima nedovoljno privlačna i moguće je da u tom pogledu investitori iz spomenutih država nisu spremni na rizike koje procjenjuju većima od dobiti koju bi mogli ostvariti. Ako pak oni vide barijere onda ih pozivam da dođu i da nas o istima informiraju. Uvijek smo za otvoren razgovor i traženje zajedničkih rješenja.

Usluge koje bi pružate imaju karakter konzultantskih usluga. Imate li vi dovoljno stručnih ljudi da pruže kvalitetnu uslugu?
Među komorskim djelatnicima danas je 75 visokoobrazovanih stručnjaka iz različitih područja. Imamo kvalitetne ljude, a pri uspostavi novih usluga radimo i na dodatnoj edukaciji i širenju njihovih znanja i vještina te na snaženju kompetencija. To je kontinuirani proces. Mi našim članicama nismo konkurencija, samo možemo biti dodana vrijednost i u tom pogledu uvijek pazimo kada dizajniramo usluge i potpore. Naša prednost je i mreža partnerskih komora i sličnih međunarodnih organizacija čiji smo članovi (Eurochambres, ASCAME, ICC…) preko kojih možemo doći do informacija i potencijalnih prilika za naše članice. Tu posebice zadnjih godinu dana radimo na jačem iskoraku u svakom pogledu. Podsjetit ću Vas da smo putem Eurochambresa nedavno organizirali da hrvatske tvrtke po prvi put nastupe na Europskom Parlamentu Poduzetništva u Bruxellesu i njihovi dojmovi su bili izvrsni, jer su sreli svoje europske kolege, čuli koji su njihovi problemi te tako shvatili da naši ni po čemu nisu izdvojeni niti tako specifični. Sličnu aktivnost predložili smo i Hrvatskom Saboru da zajednički organiziramo Hrvatski parlament poduzetnika. Također, lobiramo pri Europskoj komisiji da jedna od narednih Misija za rast dođe u Hrvatsku. Riječ je o delegaciji europskih zainteresiranih tvrtki koja bi pod vodstvom visokog predsatavnika EK došla u Hrvatsku potražiti poslovne prilike na način da naše tvrtke uključe u dobavne i vrijednosne lance u Europi, da osvjetlimo investicijske mogućnosti itd. Takve su se misije usred krize organizirale i u Grčkoj i u Španjolskoj i u Italiji, nema razloga da EU na taj način ne pomogne i Hrvatskoj. Mi smo spremni dati logističku potporu takvoj delegaciji. Također, po prvi put u Hrvatsku dovodimo Economist koji će u Splitu organizirati konferenciju i tako staviti Hrvatsku na mapu svojih međunarodnih događanja. Trebam li dodati da je medijski partner tog zbivanja CNN pa će slika o Hrvatskoj sa tog događanja ići u svijet. Sa ovih par primjera želio sam pokazati da možemo, želimo i hoćemo. Poduzetnici, naši članovi, mogu na nas računati kao na potporu, servis ali i kao na partnera. Štoviše, mogu ekskluzivno najaviti da smo u ozbiljnim pregovorima s partnerskim komorama država središnje Europe (Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska) da izvršimo razmjenu stručnjaka. Na taj način bismo troškovno učinkovito zapravo dobili vlastita predstavništva na tim tržištima, kao i oni kod nas. Ove godine planiramo organizirati samit predsjednika komora rečenih država u Hrvatskoj kako bismo zajednički dogovorili modalitete snažnije suradnje u želji da povežemo poslovne subjekte na tom prostoru, osiguramo veći obim trgovinske razmjene te privučemo investitore sa tog područja, jer nam se čini da je to realno. To je prostor koji nam je kulturološki i mentalno blizak, koji je tranziciju prošao prije nas i od kojega možemo puno naučiti, ali i gdje naše usluge i proizvodi uistinu imaju veće šanse za prodor.