Nekontrolirani izlazak Grčke iz eurozone bio bio najgori mogući scenarij, kako za tu najjužniju članicu, tako i za ostatak eurozone, navode inozemni analitičari.

Prema pisanju uglednog britanskog lista The Telegraph, samo dvije najznačajnije članice eurozone, Njemačka i Francuska, pretrpile bi gubitke od 120 milijardi eura. To je polovica ukupnog iznosa pomoći koji je prije tri godine odobren Ateni. Ukupna izloženost grčkom dugu članica eurozone iznosi 259,3 milijarde eura. Nama susjedna Slovenija izložena je u iznosu od 1,3 milijarde eura. Osvrćući se na zahtjeve nove grčke vlade predvođene premijerom Alexisom Tsiprasom da se organizira nova dužnička konferencija koja bi smanjila praktički neotplativi grčki dug, analitičari daju neka rješenja koja bi mogla zadovoljiti obje strane.

Tako bi snižavanje kamatnih stopa značajno pomoglo održivosti grčkog duga. "Odustajanje od otplate kamata te produženje prosječnog dospijeća na 50 godina smanjilo bi kamatne stope s tri na 1,5 posto između 2014. i 2022. godine, spustivši omjer duga na 125 posto BDP-a do 2022.", kaže Michel Martinez, ekonomist francuske banke Société Générale. Podsjetimo, trenutni omjer duga je 170 posto BDP-a. Martinez dodaje da je to omjer koji je vrlo blizu cilja koji je postavio Međunarodni monetarni fond.

Naravno, Martinez priznaje da bi takav dogovor, ako do njega dođe, prouzročio nove gubitke vjerovnicima koji su već odustrali od dijela svojih potraživanja prema Grčkoj. No, tvrdoglavo inzistiranje na početnim pozicijama ne bi ništa dobroga donijelo niti jednoj strani. S europske strane ulogu "jastreba" i dalje igraju Nijemci kojima ne pada napamet da popuste Grčkoj. U tom kontekstu treba tumačiti i mišljenje njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja koji ne smatra da bi "Grexit" bio katastrofa. Dok se traži rješenje, kapital iz Grčke ubrzano bježi. Tijekom siječnja je iz te države otišlo 11 milijardi eura kapitala, pokazuju prve procjene.