Vjerovnicima TŽV Gredelja u stečaju sa 750 milijuna kn priznatih tražbina nakon dvije godine poslovanja bez kune duga prema dobavljačima, državi i radnicima, predlaže se plan izlaska iz stečaja na bazi vlasničkog restrukturiranja u dvije varijante.

Prva je da razlučni vjerovnici i dobavljači preuzmu Gredelj, a druga je bliža klasičnoj prodaji imovine, s time da bi radnici s 270 milijuna tražbina mogli postati vlasnici preko 30% Gredelja. Dok bi se namirili i iz prodaje dva odmarališta, banke koje imaju hipoteku na 10-ak hektara Gredeljeva zemljišta procijenjenog na 120 milijuna kuna, namirile bi se iz utrška. Preciznije, tako bi se namirio samo prvi razlučni vjerovnik UniCredit Leasing, dok bi Zagrebačka banka, Erste banka i Ministarstvo financija morali, baš kao i radnici, pretvorili svoja potraživanje u poslovne udjele, potvrdio nam je to stečajni upravitelj Pero Hrkać uoči današnje sjednice Odbora vjerovnika.

Odluka je u rukama UniCredit Leasinga, koji treba reći želi li biti vlasnik Gredelja i potom tražiti strateškog partnera, kaže Hrkać, dok će u suprotnome dioničari biti radnici s dobavljačima i drugim bankama. U Odboru vjerovnika, uz predsjednika Uprave UniCredit Leasinga Eugena Paić-Karegu, sjede Zdravko Bonić iz Porezne uprave, Vesna Grubić iz tvrtke Končar-Električna vozila, te direktor Omnimerkura Mario Luburić i predstavnica radnika Jela Jukić, inače bivša financijska direktorica. Radničkom dioničarstvu još na prvoj skupštini vjerovnika koncem 2012. usprotivili su se sindikati – izjasnili su se da se tvornica proda i radnici namire. Kako se onda ovo neobično rješenje danas nameće, postavši u krizi prvi službeni prijedlog jednog stečajnog plana kroz značajni ulazak radnika u kapital? Hrkać tvrdi da je to na neki način pritisak, i to "razlučnih vjerovnika na radnike".

"Bankari bi se većim dijelom namirili  iz viška imovine, a radnicima bi prepustiti vođenje tvornice, no tko bi onda mogao dobiti u banci potporu za kreditiranje", pita se Hrkać koji  radniko dioničarstvo smatra lošijom varijantom jer  nema snagu da osigura biznis i podršku banaka. "Ipak,  bolje je i to,  nego zatvoriti tvornicu. Bolje je da radi 500 radnika, a da njih 1500 budu dioničari nego da se tvornica zatvori, a bankari namire iz prodaje imovine", poručuje Hrkać koji čini se kani razlučne vjerovnike u to uvjeriti usporedbama s predstečajevima.