Predsjednik njemačke središnje banke Bundesbank Jens Weidmann, koji je otvoreno kritizirao kvantitativno ublažavanje monetarne politike Europske središnje banke (ECB), izjavio je za jedan njemački list da sumnja u učinkovitost plana kupnje obveznica.

Weidmann, ujedno i član Upravnog vijeća ECB-a, rekao je za list Welt am Sonntag da je glasovao protiv tog poteza, a da je razlog sporog rasta u Europi uglavnom visoka razina duga i nedostatak konkurentnosti u pojedinim zemljama eurozone.

"Teško je predvidjeti učinke, ali u Europi će oni vjerojatno biti manji nego u SAD-u", rekao je Weidmann, referirajući se na uvođenje kvantitativnog ublažavanja monetarne politike američkog FED-a nakon globalne financijske krize 2008. godine.

"Razina kamatne stope tamo je bila znatna više kada je sve počelo. Štoviše, američke tvrtke više koriste tržišta kapitala za financiranje, pa kupovine središnje banke mogu imati puno jači izravan utjecaj nego u gospodarstvu koje se uglavnom financira kod banaka", istaknuo je.

Europska središnja banka objavila je u četvrtak da pokreće program kupnje državnih obveznica kako bi ubrizgala stotine milijardi novog novca u gospodarstvo eurozone.

Weidmann je prvo u intervjuu za njemački list Bild upoznao Nijemce sa svojim sumnjama, rekavši da će to odgoditi reforme u Italiji i Francuskoj. Nakon toga je dao intervjuu za Welt am Sonntag. Na pitanje znači li odluka ECB-a da Bundesbank više nije "uzor" ECB-u, Weidmann je rekao: "Ne bih to nazvao povijesnom prekretnicom, ali za mene je to svejedno bila važna odluka".

Ponovio je svoj stav da odluka ECB-a o kupovini obveznica "nije uobičajen instrument monetarne politike", jer je sadržava "nedostatke i rizike" za monetarnu uniju. "To je još jedan razlog zašto nisam glasovao za program ", rekao je.

"Svakako, stope inflacije su sada vrlo niske, ali pale su zbog niskih cijena nafte. Postoje mnoge indicije da je iznimno niska stopa inflacije samo privremena pojava", ustvrdio je.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Predsjednik ECB-a Mario Draghi rekao da će do rujna iduće godine više od 1.000 milijardi eura biti ubrizgano u sustav kvantitativnim ublažavanjem, posljednjom preostalom političkom opcijom ECB-a za oživljavanje gospodarskog rasta i spriječavanje deflacije.

Ali, Weidmann je kazao da se vlade eurozone moraju uhvatiti u koštac s visokim razinama duga i nedostatkom konkurentnosti gospodarstava.

"Razlog sporog rasta u Europi uglavnom je visoka razina duga i nedostatak konkurentnosti u nekim zemljama", kazao je. "Vlade se moraju boriti protiv toga, kao što je Mario Draghi još jednom istaknuo".