Postoje jake indicije da iza tvrtki koje su zadnje dvije godine kupovale dionice ljubljanskog Petrola stoji mađarski Mol koji na taj način trenutno kontrolira 12,8 posto slovenske kompanije s najvećim prihodima u kojoj država posredno ima nešto više od 30 posto dionica, navodi u četvrtak ljubljanski dnevni list "Dnevnik".

List tvrdi da prema podacima do kojih je došao zadnjih tjedana iza skrbničkih računa banke Československi obchodni banki (ČOB) iz Praga, preko kojih su nepoznati vlasnici od nekoliko slovenskih banaka kupili 12,8 posto dionica Petrola, stoje banke i poduzeća povezana s Molom, odnosno praška podružnica J&T banke i britanska tvrtka RP Capital UK.

Sličnu operaciju kupovanja dionica u korist Mola te su tvrtke, navodi "Dnevnik", prije više godina provodila kupujući dionice hrvatske Ine na slobodnom tržištu.

Dionice Petrola koje su u korist Mola te tvrtke do sada kupile od Nove Ljubljanske banke (NLB), Gorenjske banke i Istrabenza plaćene su po cijeni nižoj od one na Ljubljanskoj burzi, a o operaciji nisu obaviješteni ni Petrol ni slovenske agencija za tržište vrijednosnicama koja o tome sada vodi istragu, navodi "Dnevnik".

List navodi da je simptomatično da je u poslu s dionicama Petrola sudjelovala slovenska investicijska tvrtka Alta koja je pomagala Agrokoru da preuzme Mercator. Osim toga, prije nekoliko godina među neformalnim lobistima Mola u Sloveniji spominjalo se odvjetnicu Ninu Zidar Klemenčič, suprugu Gorana Klemenčiča, ministra pravosuđa u sadašnjoj vladi Mire Cerara, navodi list.

Kako navodi "Dnevnik", ulazak mađarskog Mola koji u Sloveniji trenutno ima 42 benzinske postaje ima "šire strateško, a vjerojatno i političko značenje", s obzirom na položaj Mola u Hrvatskoj gdje je u sporu s hrvatskom vladom oko utjecaja u Ini.

Slovenski list navodi da Mol u Hrvatskoj s obzirom na stajalište SAD-a o politici Viktora Orbana prema ruskom predsjedniku Putinu "gubi bitku za Inu", te da ga to "udaljava od skladišta i naftnih izvora u Jadranu", te da bi to htio kompenzirati jačim utjecajem u slovenskoj kompaniji koja nedaleko Kopra ima "najveće skladište nafte na sjevernom Jadranu".

Posebno je intrigantno – navodi list – tko u Sloveniji Molu "otvara vrata" jer je teško vjeroivati da bi se u napad na dionice Petrola on odlučio nastupati bez političke potpore.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

List podsjeća da je bivša premijerka Alenka Bratušek dopustila promjenu zakona koji je zabranjivao prodaju više od četvrtine Petrola bez suglasnosti vlade, te da je taj propis opet uveden nakon što su stigla upozorenja da bi Mol mogao strateški preuzeti kontrolu Petrola. No, sadašnji premijer Miro Cerar izjavio je u parlamentu prije mjesec dana da je Petrol teško definirati kao stratešku investiciju u kojoj bi vlada zabranjivala pristup stranih investitora.

O tome i o privatizaciji tvrtki s državnim udjelima u Sloveniji se u zadnje vrijeme vode žestoke političke rasprave, s obzirom na plan Cerarove vlade da redefinira politiku privatizacije i prodaje državnih tvrtki.

Energetska kompanija Petrol po prihodima je najveće slovensko poduzeće, a godišnji prihod koji iznosi 4 milijarde eura do 2019. planira povećati na 4,5 milijardi.