Danas se održava važan sastanak guvernera Europske centralne banke nakon kojeg bi ponovno moglo doći do naglih pomaka tečaja eura u odnosu na švicarski franak, pa zbog toga i kune u odnosu na franak. 

Zbog toga će oči  financijskoga svijeta  danas biti uprte u jednoga čovjeka – guvernera eurozone Marija Draghija. 

Kako piše Večernji list, on je za danas najavio realizaciju programa koji bi trebao sve zemlje eurozone izvući iz krize, ali uz rizik slabljenja eura, što bi dodatno ojačalo franak. Po špekulacijama financijskih stručnjaka Draghi bi mogao plasirati 1,1 bilijun eura (1100 milijardi eura).

Još 2012. godine Merkel je otvorila Draghiju mogućnost kupnju obveznica država u krizi. Taj program nije dosad aktiviran iako je Draghi izjavljivao kako je “potrebno učiniti sve za euro“. Ta Draghijeva odlučnost tada je smirila tržišta, a i Nijemci mu priznaju da je svojim mjerama spasio eurozonu. Ovoga puta situacija je složena. SAD je izašao iz krize, ali se EU time ne može pohvaliti. Potrebna mu je injekcija.

• Pratite uživo press konferenciju u 14:30h

Čini se da je sada Merkel uvjerena da kupnja državnih obveznica može dati zraka vladama zemalja u krizi, posebno s državnim dugom koji guši svaki razvojni potez. Ako im se olakša, države bi mogle mirnije i sigurnije provesti potrebne reforme. 

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da bi u danas moglo doći do značajnijeg pomaka tečaja eura u odnosu na ostale najtrgovanije valute bez obzira na odluku. Ukoliko ECB pokrene program, euro bi mogao dodatno oslabiti u odnosu na ostale najtrgovanije valute, a pogotovo u odnosu na američki dolar i švicarski franak, a ako do pokretanja programa ne dođe, euro bi mogao privremeno ojačati. 

Odmah pri objavi vijesti tečaj EUR/USD mogao porasti ili pasti 2-3%, a smjer će ovisiti o odluci. Tečaj EUR/CHF mogao bi reagirati još i više, budući da se još nije stabilizirao nakon prošlotjednog događaja te se i dalje mijenja iz sekunde u sekundu.

Budući da je hrvatska kuna vezana za euro, kretanje tečaja franka u odnosu na kunu ovisit će o međusobnom kretanju tečaja CHF i EUR. Ukoliko franak ojača u odnosu na euro, ojačat će u odnosu na kunu, a ukoliko oslabi u odnosu na euro, oslabit će i u odnosu na kunu.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Velika neizvjesnost

Globalna financijska tržišta imaju golema očekivanja od ECB-a vezana uz najavljeni program kvantitativnog monetarnog popuštanja odnosno tiskanja novca radi kupnje državnih obveznica, unatoč opoziciji njemačke Bundesbanke i zabrinutosti Berlina da bi to moglo potaknuti članice eurozone na trošenje a oslabiti njihova nastojanja da provode ekonomske reforme,

Izvor iz eurozone kazao je za agenciju Reuters u srijedu da je izvršni odbor ECB-a, koji se sastao u utorak, predložio da Banka mjesečno kupuje državnih obveznica u vrijednosti od 50 milijardi dolara, počevši od ožujka.

Šire, 25-člano Upravno vijeće ECB-a danas će raspravljati o tome prijedlogu, a nakon toga će predsjednik ECB-a Mario Draghi održati novinsku konferenciju.

Foto: Reuters

"Očekujem da će objaviti i pokrenuti program kvantitatavnog monetarnog popuštanja koji će vjerojatno biti veći od 500 milijardi eura", kazao je izvršni direktor investicijskog društva SGH Macro Advisors iz New Yorka, Sassan Ghahramani, koji savjetuje hedge fondove.

Neizvjesnost postoji ne samo oko vrijednosti nego i oko duljine trajanja tog programa. Wall Street Journal izvještava da bi program mogao trajati najmanje godinu dana, dok agencija Bloomberg piše da bi kupnje mogle trajati do kraja 2016. godine.

Trajanje takvog programa je značajno. Program kupnje obveznica koji bi započeo u ožujku i trajao godinu dana ukupno bi mogao vrijediti 600 milijardi eura, ukoliko bi se mjesečno za tu svrhu trošilo 50 milijardi eura. ECB je odbio bilo što o tome komentirati.

• ECB u središtu pozornosti svih sudionika financijskih tržišta

Reutersova anketa među trgovcima novcem u ponedjeljak je pokazala kako očekuju kako će ECB najaviti program kupnje obveznica vrijedan 600 milijardi eura, no također je pokazala i kako ne vjeruju da će to uspjeti potaknuti inflaciju u 19-članoj eurozoni.

Stopa inflacije u eurozoni u prosincu lani bila je negativna: potrošačke cijene pale su u prosjeku za 0,2 posto, što je daleko od ECB-ove ciljane razine od nešto ispod 2 posto godišnje.

ECB je pred najtežom odlukom u svojoj 16. godišnjoj povijesti. Već je spustio kamatne stope u europskoj monetarnoj uniji na rekordno nisku razinu, pokrenuo je kupovinu imovine privatnog sektora te usmjerio na stotine milijardi eura u jeftine kredite prema bankama u nadi da će pojačati kreditiranje gospodarstva i stimulirati rast.

Posljednja velika opcija koja je još ECB-u ostala na raspolaganju je kvantitativno monetarno popuštanje, politika koju već koriste Fed, Bank of Japan i Bank of England kako bi oživjele rast u svojim gospodarstvima nakon globalne financijske krize. Monetarni zakonodavci u eurozoni posljednjih mjeseci poručivali su da su odlučni spriječiti pojavu deflatorne spirale kakva već godinama iscrpljuje Japan, a njezina posljedica je slabi gospodarski rast, često prekidan recesijama.