Slovenija je u akcijskom planu koji je predala Vijeću Europe ponovila da će poštovati presudu Europskog suda za ljudska prava i do 16. srpnja prihvatiti sve potrebne mjere za isplatu stare devizne štednje Ljubljanske banke, ali bi sama isplata mogla početi tek iduće godine, pri čemu će štediše morati proći postupak verifikacije, navode slovenski mediji.

Operativni zakon koji bi omogućio vraćanje štednih uloga Ljubljanske banke Zagreb i Ljubljanske banke Sarajevo vlada Mire Cerara namjerava prihvatiti do kraja ožujka, a najviše problema očekuje u procesu "verifikacije" tko na isplatu ima pravo, a tko ne, navodi Delo. U slovenskom ministarstvu financija najviše problema očekuju pri evidentiranju štediša Ljubljanske banke Sarajevo, navodeći da je ona nakon raspada bivše SFRJ bila "nacionalizirana", da neki BiH štediše više ni nemaju štedne knjižice, te da su neki, možda i 15 posto njih, svoje uloge u banci koristili u procesu privatizacije, time bili kompenzirani, pa sada od Slovenije nemaju pravo na povratak štednje.

U akcijskom planu koji je dostavila u Strasbourg Ljubljana je navela da se može očekivati oko 300.000 zahtjeva i da će postupak njihove provjere biti znatan kadrovski i financijski zalogaj. Sama isplata počela bi tek iduće godine i potrajala bi više godina, uz isplatu u ratama, a najprije bi bili podmireni štediše s najmanjim ulozima. Visinu stare devizne štednje u podružnicama LB-a u Zagrebu i Sarajevu Slovenija procjenjuje na 257 milijuna eura. Slovenija je navela da će visinu kamata odrediti radna grupa Ministarstva financija, "uvažavajući sve relevatne pravne i druge okolnosti slučaja". No, štediše ne mogu računati na 6 posto kamata jer u Ljubljani navode da je u presudi Europskog suda za ljudska prava pogrešno interpretiran slovenski zakon o kamatama.