Studentska i radna mobilnost osnovna su načela EU koja mogu utjecati i na gospodarstvenu situaciju zemlje.

Iz Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta (MZOS) tvrde da su međunarodna istraživanja pokazala da se studenti, koji su za vrijeme studiranja boravili u inozemstvu i imali prilike sklopiti kontakte s mogućim poslodavcima, lakše upuštaju u traženje posla izvan Hrvatske, jednom kada u njoj steknu kvalifikaciju. "Premda studentska mobilnost doprinosi izgradnji njihovih kompetencija što omogućava veću zapošljivost hrvatskih građana, a to u konačnici vodi prema društvenom boljitku, ona nosi rizik odljeva mozgova, opasnost da izgubimo najkompetentnije mlade ljude koji bi mogli doprinijeti boljem gospodarskom razvoju", kažu iz MZOS.

Ministarstvo rada napominje kako sloboda kretanja radnika ima pozitivan učinak na gospodarstvo i tržišta rada: "Potiče gospodarski rast tako što omogućuje ljudima da putuju, studiraju i rade u drugim državama, a poslodavcima da zapošljavaju iz veće baze kvalificiranog kadra. Osobe stječu nova iskustva, a većinu zarađenog troše u matičnoj zemlji". Napominju kako politika ne smije biti restriktivna i sprječavati mobilnost mlade radne snage. "Vjerujemo da je jedini ispravan put prema tome da se najbolji kadrovi zadrže u Hrvatskoj ili ponovo privuku, u obrazovanju ili u kroz zaposlenje, onaj put koji vodi prema izgradnji boljih radnih uvjeta, poticajne poduzetničke okoline u Hrvatskoj".

Poticajnoj okolini nada se i Branko Matulić, prorektor Sveučilišta u Splitu: "Na probleme ne smijemo gledati i rješavati ih izolirano. Ne ohrabruju samo konkretne mjere poticanja zapošljavanja, već i širenje pozitivnog ozračja s konkretnim djelovanjem koje će mladima predložiti načine kako preokrenuti sadašnju nezaposlenost u aktivno traženje, ali još više u samostalno stvaranje posla".  U MZOS-u tvrde  da bi visoka učilišta trebala raditi na povećanju atraktivnosti i kvalitete studijskih programa kako bi i Hrvatska privukla kvalitetni ljudski potencijal iz drugih država. To je i politika EU koje sve više promovira koncept cirkulacije mozgova, umjesto njihova odljeva.

Navode i kako razvijaju mjere i alociraju sredstva kroz strukturne fondove kojima žele privući mlade znanstvenike u Hrvatsku. Ministarstvo je poduzelo korake kako bi se poboljšala razina stvaranja, primjene i širenja novog znanja. U Zakonu o Hrvatskoj zakladi za znanost posebna se pažnja pridaje zapošljavanju doktoranada i poslijedoktoranada. Sudjeluju i u međunarodnom programu stipendiranja i mobilnosti za iskusne istraživače u Hrvatskoj – NEWFELPRO vrijednom 7 mil. eura. Program je namijenjen hrvatskim istraživačima koji žele unaprijediti svoj potencijal istraživačkim radom na najboljim institucijama u svijetu te istraživačima koji trenutno rade u inozemstvu i žele raditi s domaćim znanstvenicima.

Veliku važnost ima i Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) koji povezuje razine hrvatskih kvalifikacija s razinama Europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje (EKO) i Kvalifikacijskog okvira visokog obrazovanja (QF-EHEA) s razinama kvalifikacija kvalifikacijskih okvira u drugim zemljama. ˝HKO predstavlja osnovu za provođenje programa koji se temelje na ishodima učenja i potrebama tržišta rada te uspostavlja osnovu i kriterije za vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, uz promicanje cjeloživotnog učenja", tvrde iz MZOS. Kako bi se smanjio odljev mozgova, MZOS u sklopu Operativnog programa 2014.-2020. predviđa mjere za zadržavanje mladih znanstvenika.

"Program je usmjeren na izvrsne znanstvenike i stručnjake postdoktorske  razine, potiče njihov razvoj kao budućih predvodnika u polju istraživanja i razvoja. Program bi trebao osigurati početna sredstva za pokretanje inovativnih istraživanja timova, a cilja na poticanje suradnje između znanosti i gospodarstva", tvrde iz MZOS-a. Matulić kaže da mlade treba podučiti kako stvoriti posao oslanjajući se na znanje: "Sveučilište nije tek usputna stanica na putu do posla, već inkubator iz kojega se stvara posao. Poduzeli smo korake na promjeni propisa koji će omogućiti čvrsto vezivanje dijela nastave uz gospodarske subjekte. Tako ćemo studente upoznati s praksom u realnom gospodarstvu". 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’