Održavanje novih sastanaka stalnih predstavnika zemalja članica do sada nisu donijeli nikakvo rješenje u sukobu između Europske unije i Turske o ciparskom pitanju. Srž problema je da do sada nitko ne poznaje točan sadržaj navodnog turskog kompromisnog prijedloga, pa se tako i dalje ostavljaju svi samo u nagađanjima. Turska je zaista cijelu priču dovela na razinu vrlo napete situacije: naime, diplomati u Bruxellesu već dugo poznaju tursku taktiku, a to je da do posljednje minute vlada u Ankari igra na kartu tvrdoglavosti da bi u zadnoj sekundi malo popustila. Tako su se od petka ponovno održavali krugovi sastanaka veleposlanika zemalja članica, ali još je otvoreno što se zapravo nalazi iza turske ponude za rješavanje carinskog pitanja na Cipru.

Prvi korak
Ambasadori zemalja članica u tijelu pod nazivom COREPER tijelo su Europskog vijeća koji moraju stvoriti temelje pregovora za svoje ministre vanjskih poslova koji se danas sastaju. Središnja točka će biti kako bi Europska unija trebala postupiti prema Turskoj koja do sada nije ispunila svoje obveze za otvaranje trgovine s grčkim dijelom Cipra.Na stolu se uvijek nalazi preporuka Europske komisije da se osam od ukupno 35 poglavlja iz pregovaračkog pakata s Turskom zamrzne, i to sve dok se ne riješi ciparski problem. Sada se čini kao da imamo novu situaciju, u kojoj bi Europska unija mogla odustati od takve “kazne” prema Turskoj. Međutim do sada sve izjave imaju u sebi možda, ako i sl. “Naravno da se nadamo da je ovo prvi korak s kojim Turska preuzima obveze Protokola. Ali što je do sada rečeno nije dovoljno i Europska unija će odlučiti kako će se nastaviti pristupni proces”, izjavio je predsjedajući Europskog vijeća finski premijer Matti Vanhanen i dodao: “Smatram da je to ipak pozitivan znak i prema Europskoj uniji i nadam se da će to stvoriti bolje okolnosti da prihvaćanje prijedloga Europske komisije, a osobno smatram da je prijedlog Komisije dobra podloga za donošenje odluke”. I ambasadori ne znaju na čemu su, koje je ustupke Turska zaista spremna dati: otvoriti samo jednu luku ili samo jedan aerodrom ili možda ipak koji više, samo pod uvjetima ili bez njih – u Bruxelles do sada nije stigao nikakav pismeni prijedlog ili ponuda. “Ne možemo razgovarati o nečemu što ne poznajemo”, izjavili su diplomati i ukazali da turska strana možda svjesno i namjerno ostaje bez konkretnog pisanog prijedloga.

Bez dokumenta
Moguće je da je finsko predsjedništvo pridonijelo svojevrsnom komunikacijskom kaosu jer izvor priopćenja o navodnom popuštanju Turske cijelo vrijeme ostao je nejasan. Je li to bio ministar vanjskih poslova Abdulah Gul na telefonu sa svojim finskim kolegom Erkki Tuomiojom? Ovaj je u petak govorio o usmenom i pismenom dijelu, međutim pismenog dijela nigdje nema. Ili je ponuda došla preko trećih osoba, možda diplomatskim kanalima? Dijelove je lansirala turska televizija – u svakom slučaju vlada veliki kaos. Zaključno možemo konstatirati: do sada na stolu se nije našao nikakav dokument o kojem bi se mogli voditi pregovori. Ako se ni za vikenda nije pojavilo nešto slično, tada će se u Bruxellesu ponovno sastati veleposlanici. Ako ne dođe ništa konkretno iz Ankare, tada će u ponedjeljak ministri vanjskih poslova zemalja članica odlučiti da se pristupni pregovori s Turskom uspore, kako je to predložila Europska komisija.
(DW)

Hrvatska se odvaja od Turske zatvaranjem poglavlja o obrazovanju

BRUXELLES – Hrvatska će danas u Bruxellesu otvoriti i privremeno zatvoriti pregovore o obrazovanju i kulturi. Danas navečer, nakon završetka sastanka ministara vanjskih poslova EU, sastat će se Međuvladina konferencija Hrvatska-EU na ministarskoj razini na kojoj će otvoriti i privremeno zatvoriti pregovori o tom poglavlju. Hrvatsko izaslanstvo predvodit će ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović.To je drugo poglavlje koje Hrvatska otvara od početka pregovora, nakon znanosti i istraživanja, koje je otvoreno i privremeno zatvoreno, 12. lipnja ove godine. I jedno i drugo poglavlje spadaju među najlakša jer u njima nema puno europske pravne stečevine koju treba preuzeti u nacionalno zakonodavstvo i stoga su se pregovori o njima i tijekom prethodnih proširenja obično zatvarali na istom sastanku na kojem su i otvoreni. Za Hrvatsku je još važnije što se s poglavljem obrazovanje i kultura, konačno razdvaja njezin pristupni proces od turskoga koji je do sada tekao paralelno. Upravo na poglavlju obrazovanje i kultura zapeo je proces pregovora jer se zemlje članice mjesecima nisu mogle složiti trebali političke kriterije nametnuti u svim poglavljima u kojima se to može, a obrazovanje i kultura jedno je od tih, ili te kriterije treba ostaviti za poglavlje pravosuđe i temeljna prava. Francuska, Nizozemska, Austrija i druge zemlje koje nevoljko gledaju na mogućnost da Turska postane članica EU smatraju da Ankara ne može zatvoriti ovo poglavlje ako ne osigura jednake mogućnosti obrazovanja za kurdsku manjinu ili ako ne ukine spolnu diskriminaciju u obrazovnom sustavu. Zemlje predvođene Velikom Britanijom tvrde da je tu riječ o političkim kriterijima, u koje spadaju i temeljna ljudska prava te da to treba biti predmet pregovora u poglavlju koje pokriva to područje. Iako nijedna od zemalja članica nije imala nijednu primjedbu prema Hrvatskoj u tom poglavlju, ipak je sve do sada morala čekati na otvaranje pregovora jer u EU nije bilo načelnog odgovora na to pitanje i još ga nema.
(H)