Premda je na mjesečnoj razini blago porasla, ukupna vrijednost odobrenih kredita krajem studenog pala je 2,4 posto na godišnjoj razini na 281 milijardu kuna.

Time je već deveti mjesec za redom nastavljen pad kreditiranja na godišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. U usporedbi s krajem prošle godine, ukupni kreditni portfelj pao je dva posto krajem studenog što također potvrđuje nastavak razduživanja koji je snažnije započet krajem 2012., ističu analitičari Raiffeisen banke u kojoj ne očekuju promjenu trenda. Najviše kredita od 126,8 milijardi kuna, odnosno gotovo polovica, banke su plasirale stanovništvu.

Zahvaljujući nastavku krize, nesigurnim uvjetima na tržištu rada i manjku perspektive za skori oporavak, građani se nastavljaju razduživati. Na mjesečnoj razini obveze prema bankama u studenom su smanjene za 0,1 posto, a pad je u usporedbi s godinom ranije iznosio 0,7 posto. Kad su tvrtke u pitanju razduživanje je još naglašenije. Trend razduživanja traje 28. mjesec zaredom pa je kreditni portfelj tvrtkama smanjen na 106 milijardi kuna što je na godišnjoj razini 3,9 posto manje.

"Smanjena domaća potražnja uvjetovana negativnim kretanjima na tržištu rada i u idućem razdoblju će utjecati na kreditnu kontrakciju sektora stanovništva, dok će izostanak gospodarskog oporavka i dalje podržavati neizvjesnosti oko budućih uvjeta financiranja, što će posljedično utjecati na nižu apsorpciju kredita od strane sektora poduzeća", smatraju Raiffeisenovi analitičari. Ističu da je pad kreditiranja djelomično ublažila tečajna kretanja.

Budući da je nešto više od 73 posto kredita krajem studenoj bilo denominirano u stranoj valuti slabljenje kune prema euru 0,6 posto te 3 posto prema švicarskoj valuti, amortizirao je kreditni pad. Bez iznenađenja, za mjesečni rast kredita u studenom uglavnom je zaslužna država koja se u studenom zadužila za 440 milijuna kuna na središnjoj i lokalnoj razini, dok preostalo povećanje kredita od 780 milijuna kuna otpada na kredite tvrtkama. Kad je riječ o njima, statistika središnje banke pokazuje godišnji pad kredita za obrtna sredstva od 5,3 posto, ali i kredita za investicije od 3,5 posto.