Na svjetskim su burzama cijene dionica pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer ulagače zabrinjava pad cijena nafte i slabost najvećih svjetskih gospodarstava, dok podršku tržištima pruža nada da će središnje banke i dalje voditi labavu monetarnu politiku.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,5 posto, na 17.737 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,6 posto, na 2.044 boda, a Nasdaq indeks 0,5 posto, na 4.704 boda.

U prva dva dana prošloga tjedna cijene su dionica oštro pale pod pritiskom pada cijena nafte za više od 10 posto, na nove najniže razine u pet i pol godina.

"Tržište je pod pritiskom cijena nafte. Vodi se rasprava što to znači, je li na snazi pad potražnje zbog oštrog usporavanja rasta globalnog gospodarstva", kaže Eric Kuby, direktor u fondu North Star Investment Management.

Američko gospodarstvo snažno raste, no Japan je u recesiji, dok se rast u Kini i eurozoni usporava, zbog čega slabi globalna potražnja.

U fokusu ulagača bila je i politička kriza u Grčkoj, gdje će se 25. siječnja održati izvanredni parlamentarni izbori, na kojima bi pobjedu mogla odnijeti radikalna lijeva stranka Syriza, koja traži daljnji otpis državnih dugova, mimo sadašnjeg dogovora između Atene i Europske unije te MMF-a.

To bi moglo voditi Grčku u bankrot i negativno utjecati na cijenu zaduživanja prezaduženih članica eurozone.

No, polovicom tjedna uslijedio je snažan oporavak burzi, nakon što je objavljen zapisnik s posljednje sjednice Feda koji pokazuje da čelnici američke središnje banke neće žuriti s povećanjem ključnih kamata.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

S druge strane, očekuje se da će Europska središnja banka (ECB) uskoro dodatno olabaviti monetarnu politiku jer su u prosincu u eurozoni potrošačke cijene pale za 0,2 posto na godišnjoj razini, što je njihov prvi pad od financijske krize 2009. godine.

Opasnost od deflacije ojačala je špekulacije da bi ECB već na sjednici 22. siječnja mogla uvesti programe kupnje državnih obveznica.

"Još se jednom pokazalo da 'loša vijest može za tržište biti dobra vijest', jer bi opasnost od deflacije u eurozoni mogla navesti ECB na akciju prije nego što se mislilo", kaže Alex Neil, direktor u EFG Bank.

No, nakon dva dana snažnog rasta, u petak su cijene dionica ponovno pale, unatoč izvješću da je u prosincu u SAD-u otvoreno 252.000 novih radnih mjesta, pri čemu je stopa nezaposlenosti pala s 5,8 na 5,6 posto, najnižu razinu u šest i pol godina.

Premda su podaci bolji od očekivanja analitičara, burzovni su indeksi pali jer je ulagače zabrinuo podatak o neočekivanom 0,2-postotnom padu prosječne satnice.

"Izvješće je zbunilo ulagače. Zaposlenost snažno raste, no plaće ne slijede taj trend, pa se pitaju što to zapravo znači. Po mojem mišljenju, to je najbolji mogući scenarij jer se situacija u gospodarstvu i na tržištu rada poboljšava, dok spori rast plaća otvara Fedu prostor za zadržavanje labave monetarne politike", kaže Burt White, direktor u tvrtki LPL Financial.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,70 posto, na 6.501 bod, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,20 posto, na 9.648 bodova, a pariški CAC 1,70 posto, na 4.179 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna pao 1,5 posto, na 17.197 bodova.