Vlada Srbije do kraja tjedna će raspisati natječaj za privatizacijskog savjetnika za prodaju Telekoma Srbija, a za kupnju su već sada zainteresirani Deutsche Telekom, Orange, tj. bivši France Telecom i Telekom Austria, kao i investicijski fondovi iz SAD-a te Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), javlja Aj Jazeera.

Posao privatizacijskog savjetnika bit će da odredi cijenu i udio u Telekomu koji će se prodavati. Rasim Ljajić, srpski ministar trgovine i telekomunikacija, kaže kako ne smije ponoviti 2011. godina, kada je pokušaj privatizacije Telekoma Srbija propao. Tada je za 51 posto vlasništva traženo 1,4 milijarde eura, ali jedini zainteresirani ulagač Telekom Austria nije želio izdvojiti toliki novac odjednom, već je nudio samo 950 milijuna eura u gotovini, a ostatak kroz investicije, što srpska vlada nije prihvatila. "Ne smijemo dopustiti da se iz ovog procesa izađe na sličan način kao 2011. To bi dodatno srušilo cijenu Telekoma, koji bi vjerovatno izgubio još jedan broj korisnika jer se to dogodilo 2011.", objašnjava Ljajić. "Novac koji dobijemo od privatizacije neće ići za krpanje proračuna i rupa, ići će za otplatu kredita koje smo uzeli po nepovoljnim uvjetima. I ići će u investicije i razvoj kako bi potaknuli novi investicijski ciklus i radili na otvaranju novih radnih mjesta", tvrdi ministar Ljajić.

Konkurenti više ulažu
Država je sa 58% najveći vlasnik Telekoma Srbija, 20% je u vlasništvu kompanije, 15% su besplatno dobili građani Srbije, a 7% imaju mali dioničari. Telekom Srbija nudi fiksnu i mobilnu mrežu, te internet, a više od 90% građana koristi Telekomovu fiksnu mrežu. Prema podacima na internet stranicama Telekoma, njihove mobilne usluge koristi 56% građana, dok oko 76,7% korisnika u Srbiji internetu pristupa putem Telekomovog ADSL-a. Grupi Telekom Srbija pripadaju i vezana poduzeća: Telekom Srpske, m:tel, Telus, FiberNet,TS:NET BV i HD WIN (4 TV kanala Arena Sport). Kompanija ukupno zapošljava čak 9800 osoba.

Upravo je broj zaposlenih najveći problem Telekoma, tvrde ekonomski analitičari, jer druge dvije mobilne kompanije u Srbiji (Vip i Telenor) isplaćuju deset puta manje novca na plaće, a ulažu u razvoj. "Pokazalo se da kod nas država ne zna upravljati, da je loš vlasnik, postavlja pogrešne ljude, ne bira pravi menadžment i profesionalce nego postavlja ljude koji će slušati naređenja političkih stranaka", kaže Milan Ćulibrk, ekonomski analitičar i v.d. glavnog urednika tjednika Nin. "Od samog početka vladi treba novac i to je glavni motiv da se prodaje Telekom, ali s druge strane uzimanjem dividende država ga je već stavila u lošiju poziciju nego njegove konkurente. Kada gledate statistiku, Telekom Srbija je prošle godine imao manje prihode nego u godini ranije", rekao je Milan Kovačević, ekonomista i konzultant za strana ulaganja.  

Politički dogovor?
Naravno, u Srbiji ima dosta i onih koji su mišljenja da Telekom Srbija uopće ne treba prodavati. Tako, Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu kaže da Telekom Srbija dobro radi i da ne razumije zašto ga vlada Srbije želi prodati. Prema njegovom mišljenju, u razvijenim zemljama i eurozoni kriza i dalje traje, te nema razloga za mišljenje da bi se sada moglo dobiti više novca za Telekom. Savić, ipak, za list Danas navodi mogućnost da država Telekom proda za više novca. "Jedino ako postoji politički dogovor, poput onog koji je napravljen kada je prodavan NIS. Moguće je da je premijer Vučić nešto dogovorio s jednom od država koje imaju vlasništvo u telekom kompanijama. To je jedini potencijalni razlog da budemo optimisti", kaže Savić.