Drugi čin grčke drame ili mirni razlaz koji će eurozonu učiniti još jačom – pitanje koje je je nakon četiri godine opet postalo aktualno ususret prijevremenim izborima u Grčkoj zakazanih za 25. siječnja.

Predizborne ankete prednost daju lijevoj Syrizi čiji čelnik Alexis Tsipras otvoreno zagovara prekid programa štednje koji je grčko društvo doveo do ruba ponora, a nije uspio postići jedan od ključnih zadataka – snižavanje zaduženosti države. Naime, grčki omjer duga trenutno iznosi gotovo 170 posto BDP-a, pa na temelju toga Tsipras tvrdi da će tražiti i oprost polovice dugova ako njegova stranka dođe na vlast. Ovaj potonji zahtjev posebno je loše odjeknuo u Berlinu, pa ugledni Der Spiegel piše, pozivajući se na upućene izvore, kako njemačka vlada na čelu s kancelarkom Angelom Merkel ne bi imala ništa protiv da Grčka napusti zajedničku europsku valutu i vrati se drahmi.

No, Tsipras je jasno poručio kako Grčka ne bi trebala izaći iz eurozone. Međutim, Berlin bi trebao paziti što želi, piše britanski Guardian, jer postoje tri razloga zašto bi "Grexit", kako je prozvan hipotetski izlazak Grčke iz eurozone, mogao biti loša vijest za financijska tržišta. Prvi je što bi bio stvoren presedan koji bi pokazao da je napuštanje eura i praktično moguće. To bi dalo vjetar u leđa antieuropskim strankama, posebno u Portugalu, Španjolskoj i Italiji, a snažan skok prinosa na obveznice perifernih članica tada bi bio realan scenarij.

Nadalje, "Grexit" ima smisla samo ako ga slijedi bankrot Grčke, što bi bilo posebno neugodno za europske lidere koji su potrošili 245 milijardi eura proračunskog novca za financijsku pomoć najjužnijoj članici. Treći je razlog što, iako eurozona danas ima mnogo snažnije instrumente za sprečavanje financijskog kolapsa nego što ih imala 2011. godine, oni nisu provjereni u praksi. Ostaje za pričekati rezultate izbora iako politički analitičari očekuju da Syriza neće skupiti dovoljno glasova da bi mogla samostalno formirati vladu.