Uvođenje poreza od 12 posto, na prihod ostvaren od kamata na štednju, od prvog siječnja 2015. postaje realnost i za hrvatske štediše.

Upravo taj bi detalj možda mogao donijeti povoljan vjetar u jedra osiguratelja koji na tržištu nude police životnih osiguranja. Naime, zakonodavac je novim porezom htio opteretiti i naknadu/prinos koji osiguratelji klijentima isplaćuju povrh iznosa uplaćene premije kako bi ih motivirali na ugovaranje police, no u završnici je ipak odustao od te inicijative. I time prvi puta policu životnog osiguranja stavio u fokus kao proizvod u koji vrijedi investirati ušteđevinu. Kroz klasični oblik štednje i oročene depozite Hrvati u lokalnim bankama drže više od 160 milijardi kuna temeljem kojih godišnje ostvare oko 3,6 milijardi kuna kamata. Premija na životnim osiguranjima na kraju studenoga iznosila je 2,34 milijarde kuna.

Usmjeravanje i samo nekoliko postotaka iz ukupnog iznosa štednje u police životnih osiguranja definitivno bi ojačalo temelje tog sektora. Tijekom idućih mjeseci svakako je za očekivati snažniji tržišni nastup osigurateljnih društava u educiranju stanovništva o benefitima koje im donosi polica životnog osiguranja. U Grawe osiguranju vjeruju kako će novi porez te i relativno niske kamate na štednju u bankama privući građane da u osiguranjima prepoznaju oblik najsigurnije štednje i planiranja mirovine, koje pruža i brojne druge prednosti u odnosu na klasičnu štednju u bankama ili u "čarapi". Uglavnom se zaboravlja da životna osiguranja, ističu u Graweu, osim štednje pružaju i brojne druge prednosti koje štednja u bankama nema.

Jamče zaštitu u slučaju neželjenih događaja s posljedicama na ljudsko zdravlje i život. Nadalje, zatreba li mu osiguranik može  zatražiti financijsku pomoć u obliku pozajmice, a polica mu služi i kao instrument garancije  prilikom podizanja kredita (tzv. vinkulacija), a po isteku police može isplatu može zatražiti kroz rentu. Allianz kontinuirano njeguje financijsku pismenost i osvješćivanje građana o važnosti planiranja sigurnije budućnosti, poručuju iz tog društva. Podsjećaju kako su zbog toga i razvili projekt Kalkulator zlatnih godina koji na vrlo razvidan način prikazuje što nekog pojedinca očekuje u budućnosti ali i što već danas može uraditi kako bi se pobrinuo za ugodnu budućnost svoje obitelji. Svaki Hrvat u prosjeku za životno osiguranje izdvaja tek 74 eura, a stanovnik EU 1070 eura, iznose u Croatia osiguranju i već na tome vide potencijal rasta. U 2015., najavljuju, razvoj rentnih proizvoda koji će uz bankoosiguranje biti ključni faktor rasta tržišta.