Pobjedom na izborima u nedjelju, na kojima je dobio novi mandat za okončanje 15-godišnje deflacije, Abe je obećao da će progurati svoju politiku poticaja, uključujući strukturne i fiskalne reforme.
Japan će potrošiti do 30 milijardi dolara za poticanje gospodarstava svojih regija, ali će izdavanje novih državnih obveznica držati pod kontrolom, što pokazuje pred kakvim je izazovima premijer Shinzo Abe koji mora zadržati ravnotežu između podupiranja rasta i dovođenja u red financija.
Pobjedom na izborima u nedjelju, na kojima je dobio novi mandat za okončanje 15-godišnje deflacije, Abe je obećao da će progurati svoju politiku poticaja, uključujući strukturne i fiskalne reforme.
Japan će potrošiti do 30 milijardi dolara za poticanje gospodarstava svojih regija, ali će izdavanje novih državnih obveznica držati pod kontrolom, što pokazuje pred kakvim je izazovima premijer Shinzo Abe koji mora zadržati ravnotežu između podupiranja rasta i dovođenja u red financija.
Pobjedom na izborima u nedjelju, na kojima je dobio novi mandat za okončanje 15-godišnje deflacije, Abe je obećao da će progurati svoju politiku poticaja, uključujući strukturne i fiskalne reforme.
Premijer je zatražio u studenom od ministara da sastave paket poticaja, koji planira dovršiti do 27. prosinca, u nastojanju da izvuče gospodarstvo iz recesije koju je izazvalo povećanje poreza na dodanu vrijednost u travnju.
Paket vrijedan između 3.400 i 3.500 milijardi jena, odnosno 29 do 30 milijardi dolara, uglavnom će se sastojati od isplata lokalnim vlastima i subvencija stanovništvu za kupnju goriva, kazao je u četvrtak Reutersu vladin dužnosnik koji je želio ostati neimenovan.
Nastojanja da pomogne regionalnim gospodarstvima dijelom odražavaju Abeovu namjeru da dobije glasove na lokalnim izborima koji će se u travnju održati diljem zemlje.
Od kraja 2012., kada je prvi puta postao premijer, Shinzo Abe vodi iznimno poticajnu gospodarsku politiku nazvanu Abenomija. To uključuje povećanu državnu potrošnju, uz istodobno labavljenje monetarne politike, pa je japanska središnja banka počela kupovati državne obveznice, po uzoru na američki Fed.
Uz to, iznimno labava monetarna politika trebala bi pojačati potrošnju kućanstava i investicije, što bi trebalo potaknuti rast BDP-a i inflaciju, kako bi se Japan othrvao deflaciji koja već godinama guši gospodarstvo.
Međutim, kako je trebalo spriječiti preveliki rast proračunskog deficita, u travnju je vlada povećala porez na dodanu vrijednost, zbog čega je oštro pala potrošnja kućanstava, koja čini 60 posto japanskog BDP-a. Zbog toga je u drugom i trećem tromjesečju japansko gospodarstvo palo, zaronivši u recesiju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu