Tijekom 50 godina postojanja Ina je usprkos krizama, promjenama tržišnih modela i društvenih uređenja te Domovinskom ratu uspjela očuvati kontinuitet poslovanja.

Taj kontinuitet bio je posljedica činjenice da je kompanijom upravljala struka, a ostvario se kroz kontinuirani razvoj svih triju djelatnosti, od istraživanja i proizvodnje ugljikovodika, preko njihove prerade i oplemenjivanja, do prodaje. Takav kontinuitet mora biti očuvan i u budućnosti". To je sumirani zaključak izlaganja koje je prošlog tjedna održao nekadašnji Inin generalni direktor Petar Fleković. Fleković, koji je kompaniju vodio veći dio 80-tih godina prošlog stoljeća bio je jedan od šest nekadašnjih čelnih ljudi Ine koji su na poziv aktualnog predsjenika Uprave Zoltana Aldotta sudjelovali na okupljanju organiziranom povodom 50. obljetnice osnivanja kompanije. Diskusija u kojoj su, uz Flekovića i Aldotta, sudjelovali Nikica Valentić, Franjo Gregurić, Vladimir Koščec, Davor Štern i Tomislav Dragičević, jedinstveni je događaja s obzirom da je to prvi put da su se na jednom mjestu okupili ljudi koji su upravljali Inom tijekom većeg dijela posljednjih 35 godina.

Nikica Valentić upravljanje kompanijom preuzeo je u najtežem razdoblju kompanijine povijesti, 1990. godine kad je Hrvatska bila pod agresijom. I tada, tvrdi Valentić, Ina ne samo da je izvršavala svoje dužnosti već se i širila. "Naslijedili smo SOUR sa 420 tisuće radnika. Donesen je zakon – svega 4 ili 5 članaka – kojim je Ina transformirana u vertikalno integriranu kompaniju. Velika podrška bio nam je Tuđman koji je razumio da se Inu kao stožernu kompaniju ne smije kompromitirati. Stoga nisam dopustio da se Ina izravno bavi nabavom oružja, znajući da bi nas to dovelo na crne liste diljem svijeta. Pomagali smo obrani elegantnije. Jasno je da budućnost Ine mora biti ekonomski održiva, no pritom se moraju uzeti u obzir socijalni aspekt Inina poslovanja u nekim regijama, ali i psihološki moment. Ako je Ina kao vertikalno integrirana kompanija uspješno prebrodila rat, mora to ostati i u miru", u emotivnom nastupu poručio je Valentić, koji je čelnu poziciju u Ini napustio 1993. Valentića je naslijedio dotadašnji premijer Franjo Gregurić, kojeg također za tu kompaniju vežu emocije.

"Kao student bio sam stipendist Rafinerije Sisak. Teško mi je danas gledati probleme s kojima je tvrtka suočena, naročito Naftaplin. U vrijeme rata smo radili u Angoli, Egiptu, te kao servis u Rusiji. Naftaplin je bio srce Ine, čije su sposobnosti globalno bile na cijeni. Mora se postići zajednički jezik kako bi se Ina vratila na te stare pozicije", rekao je Gregurić, naglasivši kako je oduvijek Ina bila predmet interesa politike. Svjedok političkih interesa bio je i Vladimir Koščec, varaždinski menadžer koji je kompaniju vodio šest mjeseci tijekom 1995. "Zapanjio sam se kad sam otkrio da kao glavni direktor imam sedam savjetnika, među kojima i savjetnicu za javne nastupe Hloverku Novak Srzić", prisjetio se Koščec.

Nije imao vremena realizirati ideju stvaranja velike kompanije od Baltika do Jadrana, koja je inicirana još u doba Gregurića. Ta ideja doći će blizu realizacije u mandatu Davora Šterna, krajem 90-tih. "Bilo nam je jasno da Ina više dalje ne može sama i prepoznali smo MOL kao dobrog partnera. Trebalo je to biti spajanje po ravnopravnoj osnovi, no onda je umro Tuđman, koji je bio veliki zagovornik te ideje, i sve je stalo. Čini mi se kako bi takav model spajanja mogao biti prihvatljivo rješenje za odnose MOL-a i Hrvatske", ustvrdio je Štern. Ipak, nekoliko godina kasnije MOL će kroz privatizaciju postati strateški partner Ine, a onda 2009. i preuzeti upravljanje kompanijom. U tom razdoblju na čelu tvrtke bio je Tomislav Dragičević, čovjek s najdužim mandatom na čelu Ine.

"Ja sam zadnji generalni direktor Ine. Već početkom mog mandata uvedena je višečlana Uprava. To je bio uvjet stranih banaka koje su 2000. prijetile da će se temeljem potraživanja od Ine upisati kao vlasnici dionica. Preostali uvjeti bili su privatizacija i liberalizacija tržišta. Tu se kao partner pojavio MOL i nema sumnje kako je mađarska kompanija pomogla da Ina održi taj kontinuitet. Često se prešućuje da su naše rafinerije 2004. dobile nagradu kao najbolje u jugoistočnoj Europi. Radilo se, iako su neke prilike propuštene. Inicijalni dogovor s MOL-om podrazumijevao je da ćemo mi pokrivati tržište bivše Jugoslavije. Tad je to bio dobar dogovor, sad je iz raznih okolnosti postao slab. Treba stvari mijenjati, a da bi se to napravilo mora se pregovarati, druge nema", poručio je Dragičević. 

Izjave sudionika

Strane banke su 2000. prijetile da će se upisati kao vlasnici dionica
Tomislav Dragičević, 2000.-2009.

Kontinuitet je posljedica činjenice da je kompanijom upravljala struka 
Petar Fleković, 1982.-1990.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Naftaplin je bio srce Ine, čije su sposobnosti globalno bile na cijeni
Franjo Gregurić, 1993.-1995.

Ina je vertikalno integrirana prebrodila rat, takva mora biti i u miru
Nikica Valentić, 1990.-1993.

S Molom smo se trebali spojiti ravnopravno, no onda je umro Tuđman
Davor Štern, 1997.-2000.

Zapanjio sam se kad sam otkrio da imam sedam savjetnika
Vladimir Koščec, 1995.