Ne bih se složio s tom tvrdnjom ravnatelja Državnog zavoda za statistiku.

Posebice ne s onim drugim dijelom njegove izjave u kojoj spominje kako je ove godine naročito bio slab urod maslina i grožđa. Iako nemam podatke koliko su jesenas iznosili prinosi te dvije kulture te količine u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji tradicionalno imaju vrlo male udjele i apsolutno ne mogu utjecati na pad BDP-a, pogotovo ne urušavati ga.  

U kakvim omjerima nacionalni agrar sudjeluje u BDP-u?
Nedavno su na jednom skupu u Varaždinu, gdje sam i sam sudjelovao, javno izrečeni podaci Ministarstva poljoprivrede u kojima je iskazano da je BDP u 2013. iznosio 326,9 milijardi kuna od čega na bruto dodanu vrijednost otpada 276,9 milijardi. Udjel same poljoprivrede u BDV-u bio je 7,9 milijardi kuna što je oko 2,58 posto dok je proizvodnja prehrambenih proizvoda sudjelovala sa 10 milijardi kuna ili 3,6 posto. 

Može li se i kako stanje promijeniti na bolje? 
Može, naravno. Naše proizvodne mogućnosti su četverostruko veće od stvarne proizvodnje. Iako realno imamo proizvodne mogućnosti za prehraniti 13 milijuna potrošača mi kroz posljednjih petnaestak godina kontinuirano imamo vanjskotrgovinski deficit od oko 1,5 milijardi dolara. Za samodostatnost u opskrbi hranom struka je procijenila da je potrebno proizvesti ratarskih proizvoda u ekvivalentu jedne tone žitarica po stanovniku, znači oko 4,3 milijuna tona. S obzirom na površine poljoprivrednog zemljišta i uz primjenu suvremenih tehnoloških dostignuća mogli bi proizvoditi 13 milijuna tona, te višak plasirati u izvoz i time smanjiti uvoz.