Vlada Republike Hrvatske je na sjednici u četvrtak prihvatila prijedlog izmjena Zakona o proračunu kojim usklađuje proračunski proces sa regulativom Europske unije a Saboru je upućen i prijedlog novog Zakona o poljoprivredi.

Bitnom sastavnicom prijedloga izmjena ministar financija Boris Lalovac drži odvojeno iskazivanje proračunskih limita – prvo će se definirati limiti za provedbu postojećih politika i aktivnosti koji proizlaze iz trenutno važećih propisa te limiti za nove politike.

Drugim riječima, kod utvrđivanja limita proračuna za sljedeću godinu utvrđivat će se fiksni limiti kao što su plaće i materijalni troškovi, odnosno svojevrsni hladni pogon, pa više zbog tih troškova ne bi trebalo biti rebalansa.

Za varijabilni dio dogovarat će se koliko se prostora ostavlja za korekciju troškova. Vlada predlaže i uvođenje mjesečnog financijskog plana kako bi se, kaže Lalovac, svaki mjesec znalo koliki su proračunski prihodi i rashodi i koliki su deficiti.

Saboru upućen i prijedlog Zakona o poljoprivredi

Saboru je s današnje sjednice upućen i prijedlog novog Zakona o poljoprivredi kojim se uz ostalo propisuje priprema te postupak donošenja i provedbe Programa ruralnoga razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. do 2020. godine. Uz osiguravanje provedbe uredbi Europske unije to podrazumijeva i donošenje nacionalnih strateških i programskih dokumenata s utvrđenim nacionalnim ciljevima, prioritetima, mjerama i mehanizmima djelovanja u programskom sedmogodišnjem razdoblju.

To je važno kao pretpostavka, odnosno pravni okvir za povlačenje sredstava namijenjenih hrvatskoj poljoprivredi iz europskih fondova, kaže ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Predloženim se zakonom uz ostalo po prvi put u Hrvatskoj daje osnova za uspostavu sustava doniranja hrane i hrane za životinje, a s ciljem sprječavanja uništavanja velikih količina hrane, zaštite okoliša i pomoći socijalno ugroženima i osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama.

Novina je i da se na jednom mjestu daje pregled javnih službi na području poljoprivrede, njihove obveze, oblici djelovanja, financiranje i način određivanja cijena usluga javne službe te donošenje programa rada, a objedinjuju se i odredbe vezane uz vođenje različitih baza podataka koje su do sada bile propisane različitim propisima.

inovativan model

Superbakterije sve su veća prijetnja, a hrvatski znanstvenici nude novo rješenje

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

Ostojić: MUP nema novaca za otpremnine

S dnevnog reda sjednice skinute su izmjene i dopune Zakona o policiji, a resorni ministar Ranko Ostojić je novinarima objasnio da se u saborskoj proceduri ne bi stigla promijeniti odredba oko otpremnina policijskih službenika koji bi išli u mirovinu.

"MUP nema sredstava za plaćanje 12 prosječnih plaća za one koji bi išli u mirovinu i stoga ćemo to riješiti uredbom sa zakonskom snagom nakon 15. prosinca", rekao je Ostojić.

Riječ je o odredbi u prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o policiji kojom se s 1. siječnja 2015. na 1. siječnja 2017. prolongira stupanje na snagu odredbe kojom se policijskom službeniku kojem prestaje državna služba omogućava pravo na otpremninu. Ostojić dodaje da će sve ostale odredbe ići kroz redovnu proceduru izmjena i dopuna Zakona o policiji.

HŽ Infrastrukturi odobreno zaduženje

Vlada je dala suglasnost i državno jamstvo HŽ Infrastrukturi za dva kredita ukupne vrijednosti 1,25 milijarda kuna, namijenjenih osuvremenjavanju i izgradnji željezničke infrastrukture te zbrinjavanju viška zaposlenih. Kreditom od milijardu kuna financirat će se obnova dionica na četiri pruge, u ukupnoj dužini nešto manjoj od 160 kilometara. Otplaćivat će se šest godina, a kamatna stopa je šestomjesečni EURIBOR plus fiksna marža od 4,60 posto godišnje.

HŽ Infrastruktura će kreditom od 250 milijuna kuna financirati zbrinjavanje viška zaposlenih u tvrtki, sukladno Programu restrukturiranja i Planu poslovanja za razdoblje od 2014. do 2018. godine. Taj kredit od 250 milijuna kuna je na četiri godine, uz kamatnu stopu šestomjesečni EURIBOR plus fiksna marža od 5,35 posto godišnje.

Premijer Zoran Milanović dodao je da se HŽ Infrastruktura i dalje zadužuje, a država daje jamstva da bi se ulagalo u željezničku infrastrukturu, umjesto da to financiramo iz nameta na gorivo. Tim nametom, kaže premijer, trenutno otplaćujemo kamate za kredite za gradnju autocesta.

"Umjesto da se toga riješimo i tako počnemo financirati željezničku infrastrukturu, državne, županijske i lokalne ceste, mi dižemo kredite. Umjesto da jedan dug anuliramo i ubuduće umjesto za kamatu taj novac preusmjerimo u infrastrukturu, mi moramo davati ovakva jamstva", kaže premijer.

Za Hrvate u BiH 20 milijuna kuna

Vlada je donijela odluku o raspodjeli 20 milijuna proračunskih kuna iz proračuna za ovu godinu, za financiranje projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini i za pomoć poplavljenim područjima u toj zemlji.

Za programe i projekte iz područja obrazovanja i znanosti izdvaja se 4,66 milijuna kuna, zdravstvene projekte 3,05 milijuna, a za kulturne 4,3 milijuna kuna. Za ostala područja taj je iznos 3 milijuna kuna dok se za pomoć poplavljenim područjima BiH iz proračuna za 2014. godinu izdvaja 5 milijuna kuna.

Premijer Milanović rekao je da se vlada odlučila na financiranje manjeg broja projekata većim iznosima, umjesto novčane podrške velikom broju projekata s manjim iznosima.

Kao projekte za koje je bitno financiranje iz proračuna RH, spomenuo je bolnicu u Novoj Biloj, Sveučilište u Mostaru, gimnazije u Travniku i Novom Travniku, kazalište u Travniku, samostane Kreševo, Poljica i Kraljeva Sutjeska kao i onaj u Jajcu, studentski dom u sarajevskom kvartu Stup i srednju školu u Žepču.