Vijest da je Rusija odustala od izgradnje plinovoda Južni tok snažno je odjeknula u bližem i daljem susjedstvu. Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je, tijekom službenog posjeta Turskoj, izjavio kako najveća država na svijetu više ne želi sudjelovati u izgradnji 40 milijardi dolara vrijednog plinovoda kojim je 63 milijarde kubika ruskog plina godišnje trebao dolaziti, zaobilazivši Ukrajinu, do srednje Europe. Time je trebala biti zacementirana ruska pozicija kao glavnog europskog dobavljača plina.

Međutim, politički i ekonomski utjecaj sankcija zbog ukrajinske krize i s time povezani pad cijena energenata učinio je svoje. Štoviše, Putin je odbacivanje projekta objasnio činjenicom da taj plinovod Europska unija ionako ne želi. No, Putin je svojim turskim domaćinima donio lijepu vijest – obećao je izgraditi plinovod do Turske koja bi plin kupovala po povlaštenoj cijeni.

Energetski analitičar Jasminko Umičević smatra da je napuštanje projekta Južnog toka izravna je posljedica sankcija koje sve više pritišću Rusiju i stoga je procijenila da joj taj projekt više nije prioritet. “To je cijelo vrijeme bila upitna investicija zbog ogormne cijene, ponajviše zbog troškova izgradnje podmorske trase ispod Crnog mora. Osim toga, analitičari smatraju da Rusija nema tolike dodatne izvore plina da bi opravdala izgradnju tog plinovoda”, ističe Umičević. Slovenski geopolitički analitičar Klemen Grošelj izjavio je da će Putinova izjava u Ankari imati značajne geopolitičke i ekonomske posljedice po Europu. “Putinova izjava znači da Slovenija neće biti na jednoj od najvažnijih plinovodnih trasa, a značajni izazovi sada očekuju i energetsku politiku Europske unije”, ocijenio je Grošelj.

Posebnu rezignaciju vijest o ruskom napuštanju Južnog toka izazvala je u Srbiji. Najave o obustavljanju gradnje plinovoda nisu dobra vijest za Srbiju, koja je bila lojalna tom projektu i nije ga se odricala ni pod najvećim mogućim pritiscima, izjavio je srbijanski premijer Aleksandar Vučić. ”Srbija nikako nije doprinijela takvoj odluci. Sedam godina je ulagala u taj projekt, ali plaćamo cijenu sukoba velikih. Hoće li se sad eurofili i rusofili međusobno optuživati tko je tu i za što kriv? Sigurno je da mi nismo ništa krivi”, rekao je Vučić.

Jasminko Umičević smatra da će ova odluka u Srbiji izavati ozbiljne političke posljedice povećanjem antagonizma prema EU jer je Srbija ozbiljno krenula u realizaciju. “Što se tiče Hrvatske, sada bi mogli u prvom planu biti projekti TAP i Jadransko-jonski pravac. Osim toga, umanjuju se u prepreke za izgradnju LNG-a”, kaže Jasminko Umičević.