Nakon oporavka, globalna bankarska industrija po prvi puta od financijske krize ostvaruje profite, no europske banke i dalje zaostaju za rivalima u svijetu, pokazuje najnovije istraživanje.

"Banke u Sjevernoj Americi rastu i ostvaruju značajne ekonomske profite, dok one u Europi pokazuju male znakove oporavka", navodi Boston Consulting Group (BCG) u svom izvješću "Global Risk 2014/2015" objavljenom u utorak.

Ekonomski profit (EP) mjera je profitabilnosti koja pokazuje koji dio prihoda bankama preostaje nakon što se uzmu u obzir troškovi stjecanja i korištenja uloženog kapitala. Izračunava se tako da se odbije trošak kapitala od neto operativne dobiti nakon oporezivanja.

Po podacima BCG-a, banke su u 2013. generirale 18 milijardi eura EP-a, što čini tri bazna boda ukupne imovine kojom raspolažu. Usporedbe radi, njihov EP je u prethodne četiri godine bio negativan, i to u rasponu od 6 do 23 bazna boda.

Najnovije istraživanje BCG-a obuhvatilo je više od 300 banaka u svijetu, koje drže više od 80 posto globalne bankarske imovine.

Banke u Sjevernoj Americi stvorile su lani 25 milijardi eura ekonomskog profita, a profitabilnost banaka poboljšala se i na Bliskom istoku i u Africi. U azijsko-pacifičkoj regiji, pak, banke su proizvele najveći EP, u visini od 112 milijarde eura, no to je otprilike isto kao i u 2012.

Međutim, banke u Europi i dalje imaju negativni EP, u visini od 136 milijardi eura u 2013. godini, nakon 161 milijardu minusa u 2012. Ukupno su njihovi gubitci od 2009. dosegnuli iznos od 600 milijardi eura.

Banke u eurozoni sporo povećavaju svoj kapital i moraju se i dalje restrukturirati, suočene s usporenim gospodarskim aktivnostima.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

BCG još kaže da banke ulaze u novu eru regulacije u kojoj će svako područje, proizvod i legalni entitet biti pažljivo reguliran, u skladu s namjerama regulatora da potaknu promjenu poslovne kulture.

"Banke bi trebale prihvatiti pristup 'dobrog građanina' koji obuhvaća i proaktivno se nosi s današnjom hiper-regulacijom", navodi se u izvješću BCG-a.