Intervencijom u zakon o strateškim investicijskim projektima nakon godinu dana primjene Vlada nastoji ukloniti slabosti zbog kojih taj režim, koji je trebao pokrenuti ulagački bum, zapravo bilježi poražavajući rezultat. Tek su tri projekta, naime, prošla sve faze i dobila od Vlade status strateškog ulaganja (TE Plonin C, Kontejnerski terminal u Luci Rijeka i centar za gospodarenje otpadom Piškornica). Ključna, ujedno apsurdna, promjena spuštanje je kriterija u dijelu osigurane financijske konstrukcije projekta koji se natječe za prolaz na listu prioritetnih. 

Kad se pokretao zakon, naime, upravo se cijela ideja ubrzana uklanjanja birokratskih zapreka i pravdala time da postoje brojni projekti spremni za realizaciju, ali godinama stoje blokirani jer je neki dio državnog aparata spor u rješavanju papirologije. Pokazalo se, priznali su u Vladi, da projekti koji su prijavljeni zapravo nisu imali zatvorenu financijsku konstrukciju. Ubuduće će investitori u prijavi projekta trebati priložiti tek dokaz o financijskoj sposobnosti, koji uključuje financijsko izvješće za prethodnu godinu, poslovna izvješća za tromjesečje prije prijave, obrasce BON 1 i 2, a moraju prijaviti i strukturu potraživanja te obveze na dan prijave projekta. Kad projekt prođe i zadnju instancu i dobije odobrenje Vlade, privatni investitori moraju u roku 60 dana dostaviti Ministarstvu gospodarstva mjenicu, zadužnicu i dokaz o osiguranim izvorima u visini najmanje 10 posto vrijednosti projekta, uključujući jamstvo banke ili namjenski deponirana oročena sredstva na rok od 9 mjeseci.

Ovakva fleksibilizacija trebala bi, uvjeren je premijer Zoran Milanović, biti vjetar u leđa investicijama. Dosad su prijavljena ukupno 54 projekta, od kojih je sedam odbačeno zbog nepotpune dokumentacije, devet h je u proceduri na Povjerenstvu, dok je 18 u završnoj fazi administrativne provjere. Novost u režimu prijave jest i da će Ministarstvo gospodarstva biti adresa samo za javne projekte, dok će se privatni i JPP projekti prijavljivati Agenciji za investicije, a svi energetski Centru za praćenje energetskog sektora i investicija. Sve tri institucije, pak, u roku 10 dana morat će potom dati mišljenje o projektu i uputiti ga Povjerenstvu za ocjenjivanje, na čijem čelu ostaje potpredsjednik Branko Grčić.

Uvodi se i opcija strateških projekata koji bi se mogli realizirati na nekretnini na kojoj većinu suvlasničkih udjela ima država, a koja je prostornim planom predviđena za razvoj investicijskih projekata. To uključuje i nekretnine na pomorskom dobru. Za te projekte investitor se bira javnim natječajem.

Posebna novost je da će ubuduće sve ugovore o strateškim projektima prije potpisivanja odobravati i Ministarstvo vanjskih poslova i Državno odvjetništvo. Ispostavilo se, naime, da bi država mogla biti izložena sporovima i velikim odštetama u slučaju da se projekt ne realizira kako je predviđeno ugovorom s investitorom.