Hrvatska izlovna kvota za tunu u 2015. iznosit će 449 tona, što je za 59 tona više nego u ovoj godini, za 2016. penje se na 539 tona, dok bi u 2017. mogla narasti na najmanje 630 tona. Ove dobre vijesti iz Đenove sa godišnjeg skupa Međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna (ICCAT) donio je sveučilišni profesor Ivan Katavić, koji u ICCAT-u ne samo da brani nacionalne interese vezane uz plavoperajnu tunu, već aktivno kreira i znanstveni pristup očuvanju stokova te iznimno ugrožene riblje vrste. 

Osim većih kvota, Katavić ima još dobrih vijesti: dok se ostalim članicama ICCAT-a uvodi zamrzavanje ulovnih kapaciteta kroz broj plovila i zadržavanje limitirajuće granice od 30 kilograma za izlovljene tune, Hrvatska je ponovno dobila izuzeće.

Ostaje derogacija dobivena 2006. po kojoj za uzgoj možemo izlovljavati tune težine najmanje osam kilograma i nema uvjeta za brojnost flote plivaričara koji izlovljavaju tune. Tijekom 2016. ICCAT će opet, objašnjava Katavić, procjenjivati stanje stokova plavoperajne tune i za očekivati je da će biti odobreno dodatno povećanje kvota.

Istraživanje provedeno ove godine pokazalo je, naime, da su višegodišnje restriktivne mjere na izlovu tune dale pozitivan učinak. “Stokovi su obnovljeni, matice su u odličnom stanju koje nije povijesno zabilježeno”, kaže Katavić i podsjeća na to da se kvotom od 630 tona odobrenom za 2017. zapravo vraćamo na kvotu iz 2009.

Hrvatska aktivno sudjeluje ne samo u zaštiti stokova tuna, već i kod biološkog i genetskog uzorkovanja i nadzora. Lani je uz logistiku tvrtke Kali tuna i financiranje ICCAT-a obilježeno 1200 tuna koje su vraćene u more kako bi se pratilo njihovo kretanje i prirast. Obvezni smo, navodi Katavić, provesti i projekt kojim će se utvrditi indeksacija prirasta tuna u kavezima, što će u konačnici dati ukupan mozaik podataka temeljem kojih će se potom provoditi bolji nadzor i izlova i uzgoja.

Nove kvote poticaj su i za izvoz tune, koji je vrlo profitabilan biznis. Iako postoje koncesije za godišnji uzgoj 8000 tona tune, limitirani izlov kroz kalendarsku godinu dopušta tek proizvodnju tri do četiri tisuće tona. Usto, od uvećanih kvota profitirat će i ribari, koji izlovljavaju malu plavu ribu kojom se hrani tuna u uzgoju u kavezima.

Katavić je posebno zadovoljan što je u nacionalnim okvirima nakon godina nesuglasja konačno stvoren konsenzus ribara i znanosti na zaštiti tune. “Ovakve harmonije prije nije bilo, svi parametri koje smo obvezni slati prema EK i ICCAT-u sada se donose timski”, ističe Katavić.

Odluka je na ministru

Veća kvota i za ribiče sportaše 

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Iz kvote za 2014. deset tona bilo je rezervirano udičarskom sportskom izlovu, tzv. Big game fishing Croatia na Bluefin tune. Katavić ocjenjuje kako bi iz nove kvote za 2015. resorni ministar Tihomir Jakovina trebao povećati kvotu za ribiče sportaše jer riječ je o izvrsnoj turističkoj promociji Hrvatske. Tako izlovljena tuna ne smije u prodaju, nego na lokalnim feštama organiziranim u sklopu te manifestacije završi kao delicija ponuđena natjecateljima, stanovništvu i turistima.