Luka Ploče postaje logistički centar za buduća istraživanja i eksploataciju nafte i plina u Jadranu, svojevrstan one-stop shop za sve buduće operatere koji će uskoro dobiti koncesije za istraživačka polja. Tu poziciju, za koju su čelni ljudi Agencije za ugljikovodike i Luke Ploče Barbara Dorić i Ivan Pavlović i službeno sklopili sporazum, pločanskoj je luci priskrbio niz prednosti koje je imala u odnosu na ostale luke, točnije Split i Zadar, dok luka Rijeka nije razmatrana.

No, riječku, kao i pulsku i ostale luke, koncesionari će moći koristiti, ali im država, objasnila je Barbara Dorić, na jednom mjestu želi osigurati sve potrebne usluge, od carinskog posredovanja, preko logističkih usluga, ugovaranja korištenja lučkih tegljača, prijevoza posade na platforme, tegljenja i prijevoza platformi, do usluge remonta i održavanja platformi i brodova, skladištenja, kao i smještaj, stambene prostore i usluge pripreme hrane.

Luka Ploče za taj projekt već ima svu potrebnu infrastrukturu, od lučkog prostora, raspoloživih zatvorenih skladišta, te skladišta za tekuće terete, ima dobru cestovnu i željezničku povezanost, dužinu operativne obale od 2500 metara, a jedina je luka u Hrvatskoj koja ima najveći maksimalni gaz od 17 metara. Ima i vlastitu špediciju, pomorski servis, a jedna od usluga koja će se nuditi korisnicima bit će i helikopterska baza u luci. Ovim se modelom, istaknula je  Barbara Dorić, olakšava posao koncesionarima, ali i država će imati bolji nadzor nad procesom istraživanja u Jadranu.

Kako Luka Ploče već ima sagrađenu infrastrukturu, u logističku bazu bit će potrebna tek minimalna ulaganja. Prostirat će se na 80 do 100 tisuća četvornih metara, a Ivan Pavlović uvjeren je da će korist donijeti ne samo Luci, nego i cijelom neretvanskom kraju.

Zasad se o konkretnijim procjenama mogućih financijskih koristi tog posla govori s oprezom, no u pravilu investicije u jedno istražno područje kreću se od 50 do 150 milijuna eura, od čega se procjenjuje da se 60 posto može usmjeriti u lokalna ulaganja. U Norveškoj, čiji se model koristi i u ovom slučaju, logističko središte ostvaruje godišnje prihode od 300 milijuna eura i zapošljava 1500 ljudi.