Ono što nije postigla kriza u bankarskom sektoru, čini se da polazi za rukom regulatornom stisku: pritisnute rezervacijama manje banke naposlijetku ubrzavaju dugoočekivanu konsolidaciju. Nakon Banco Poplare Croatia, Karlovačke, Vabe i Tesla banke, strateški manevar namjerava povući i Jadranska banka. U prvom koraku dokapitalizacija, potom pripajanje manje regionalne banke uz kadrovsko pojačanje Uprave u vidu bivšeg šefa supervizije HNB-a Davora Holjevca, doznaje Poslovni dnevnik.

Do kraja studenog Jadranska banka otvorit će još jednu rundu povećanja kapitala kako bi se uskladila s reglatornim zahtjevima Hrvatske narodne banke. Stopa od 10,3 posto adekvatnosti kapitala koliko je iznosila krajem rujna, preblizu je najnižoj granici od 10 posto koju tolerira HNB pa bi se do kraja godine trebala ‘podebljati’ na 15,5 posto. Stoga se u banci cilja na financijsku injekciju između 30 i 100 milijuna kuna svježeg kapitala pri čemu je naglasak uglavnom na domaće tvrtke. Bit će to druga runda dokapitalizacije nakon ljeta; u rujnu je više od 120 novih i postojećih dioničara prikupilo 64 milijuna kuna kapitala, odnosno 40-ak posto planiranog izdanja. Uspješno kapitalno jačanje neće biti tek zadovoljavanje regulatornih kriterija već i uvertira u pripajanje manje regionalne banke o kojem se intenzivno pregovara. Upućeni ime zasad ne otkrivaju dok traju razgovori, no upravo za uspješno zaključenje transakcije vlasnici u banku dovode Davora Holjevca, bivšeg viceguvernera za superviziju. Njegovo bi se imenovanje moglo naći na dnevnom redu sjednice Savjeta središnje banke krajem prosinca. Rošade u upravi neizravno je potvrdio i sadašnji čelnik banke Ivica Džapo koji je za njezinim kormilom od siječnja.

Spajanje s Croatijom na dugom štapu

S obzirom na promjene u vlasničkoj strukturi banke, za očekivati je nove ljude u Upravi”, rekao je Džapo Poslovnom dnevniku. Upitan o mogućem odlasku iz središnje banke u privatni sektor, Davor Holjevac u četvrtak nije imao komentara.

Ime Jadranske banke dugo se spominje u priči o konsolidaciji malih banaka, no raniji pokušaji udruživanja snaga nisu zaživjeli dalje od papira. U posljednjim špekulacijama Jadranska se spominjala u kombinaciji s državnom Croatia bankom, čemu je vjetar u leđa trebala dati Državna agencija za osiguranje štednje i sanaciju banaka (DAB), no ti su planovi, čini se, na dugom štapu. S obzirom na zamršeno klupko sudskih sporova bivših dioničara i države oko vlasništva, uz komplikaciju da sama Croatia provodi restrukturiranje, a upitno je hoće li nastaviti istim putem i nakon izbora, izglednije je da Jadranska banka pojačanje pronađe u igraču s privatnim vlasnikom. Kao i ostalim manjim kreditorima bez potpore inozemnih bankarskih grupacija, progresivne rezervacije u uvjetima izostanka gospodarskog rasta najveći su izazov i Jadranskoj banci, koja je potkraj rujna imala 79,6 milijuna kuna gubitka. Unatoč trendovima, jaka regionalna pozicija u Šibensko-kninskog županiji, uz stabilnu bazu lokalnih klijenata, donijela je povećanje kreditnog portfelja za više od 100 milijuna kuna ove godine i u najvećem dijelu čišćenje problematičnih klijenata.

“Na žiroračunu u prosjeku imamo 150 milijuna kuna, a likvidna sredstva banke dosežu oko 700 milijuna kuna”, kaže Džapo, dodajući da bi tim novcem mogli pokrenuti rast i razvoj županije. Problem je, kaže, što nema strategije koja će stvoriti temelje rasta, primjerice kroz turizam, proizvodnju, malo i srednje poduzetništvo, pa umjesto kreditiranja i pomoći tvrtkama da prežive krizu prevladava izbjegavanje rizika. Uspije li u planovima, Jadranska banka pridružit će se nizu manjih kreditora koji su pronašli rješenje. Ono stiže ni trenutak prerano: većina manjih banaka godinama gomila gubitke, troškovno su neefikasne, a za razliku od velikih igrača znatno su ograničene po pitanju izvora kapitala i financiranja, no svjedno igraju po istim tržišnim pravilima.

Valja istaknuti kako je na potrebu konsolidacije malih banaka, onih čija je aktiva manja od dvije milijarde kuna, godinama upozoravao upravo Holjevac. Danas je jasno da su mnogi na teži način došli do istog zaključka; Banco Popolare Croatia izlaz je pronašla u okrilju OTP-a, Karlovačka u snažnom HS Produktu, Vaba u češkom J&T-ju, a Tesla u norveškom B2 Holdingu. Jadranska udara drugim smjerom, kroz domaće dioničare i pripajanje manjeg konkurenta.

Za razliku od spomenutih, neke nisu imale sreće. Centar i Nava banka, uz financijski slabe vlasnike, nisu pronašle ni strateške investitore, pa su pometene s tržišta te o njima danas odlučuju sudski službenici.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju