Eterično ulje smilja odavno se koristi u kozmetičkoj industriji jer djeluje protiv bora, revitalizira umornu i zrelu kožu, a za jednu njegovu litru potrebno je destilirati čak tonu cvijeta. “Helichrysum Croatia” (“Hrvatsko smilje”) Sretana Jukića u Hrastju Pleševičkom pokraj Jastrebarskog najveća je tvrtka za preradu smilja u ovome dijelu Europe, čini 75 posto hrvatske proizvodnje, što je čak 50 posto godišnje proizvodnje smilja u cijelome svijetu.

Prije 1990. u Hrvatskoj je prizvodnja bila najviše do pet posto sadašnje. Sretan Jukić u struci je već 30 godina, smilje i razno bilje brao je još kao dijete. Otuda je, kaže, i krenula ideja o berbi, otkupu i proizvodnji ulja smilja, a u ovome je poslu 18 godina.

Novi pogon pokraj Obrovca

“Hrvatska je jedna od desetak mediteranskih zemalja u kojoj raste smilje. Kad smo se počeli time baviti, naša je zemlja po količini proizvedenog ulja bila na dnu liste. Danas je najveći svjetski proizvođač, naša je tvrtka vodeća, pretekli smo talijanske i francuske proizvođače”, govori Jukić.

Uz ulje smilja proizvode još pet vrsta eteričnih ulja, petnaestak vrsta biljnih čajeva, začinsko bilje… “Imamo više proizvodnih pogona za destilaciju i sušenje bilja, a otvorenjem novog pogona u Kaštelu Žegarskom pokraj Obrovca povećat ćemo bio(eko) proizvodnju u Žegarskom polju sa sadašnjih 50 na više od 350 hektara, sve je privatno vlasništvo. Imamo dosta stalno zaposlenih, sa sezonskim radnicima ih je više od stotinu. Komercijalnih berača diljem Hrvatske ima više od pet tisuća obitelji”, kaže Jukić. Napominje kako cijena ulja smilja varira, no posljednjih godina raste i ovisi o svjetskome tržištu. Uglavnom se kreće od 500 do 900 eura za litru, no skok cijena dogodio se prošle godine, ističe Jukić, uvjeren kako to ipak neće dugo potrajati. Zarada berača smilja, pak, individualna je, no uglavnom, kad se odbiju troškovi, iznosi između 150 i 300 kuna na dan.

“Uz dozvolu, beračima je nužna edukacija. U Hrvatskoj je trenutačno u berbu samonikloga bilja, ne samo smilja, uključeno oko desetak tisuća obitelji”, napominje Jukić. Samo pravilnom berbom, dodaje, smilje se održava i širi, poput travnjaka. Ako se dugo ne bere, grm se osuši.

Boje se sudbine lavande

“U prirodi je puno lokacija gdje se smilje intenzivno širi, baš kao i mjesta gdje se ono ne bere, zbog čega jednostavno ugine. Dok nismo počeli proizvoditi ulje, smilje se na selu koristilo za potpalu vatre i spaljivanje dlake prilikom svinjokolje”, govori Jukić. Ističe kako je ulje našeg smilja najviše kvalitete na svijetu. Ima ga duž cijele Jadranske obale i na otocima. Struka kaže, a potvrđuje i Jukićevo 18-godišnje iskustvo, da je najbolje vrijeme za berbu od 15. lipnja do 1. kolovoza, a ujesen od 1. listopada do 15. prosinca, neovisno o lokaciji i geografskome položaju.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Jukići ne izvoze smilje kao sirovinu, već kao gotov proizvod, odnosno ulje i mirisnu vodu, uglavnom u Europu i Ameriku, a posljednjih godina i na istok. Spremaju se, kaže, snažno investirati u proizvodnju kozmetike od smilja, potpuno prirodnu, bez konzervansa i “kemije”. Iako se neki već odlučuju na sadnju smilja, Jukić je uvjeren kako za to nema potrebe jer je riječ o samonikloj biljci.

“Bude li to masovna pojava, uzrokovat će hiperprodukciju i pad cijene do granice isplativosti, jedna grana privrede doživjet će propast, baš kao što se dogodilo s lavandom prije sedam, osam godina”, upozorava Jukić. Napominje kako svi koji se bave tim poslom ovise o odlukama i propisima Ministarstva zaštite okoliša, Državnoga zavoda za zaštitu prirode i Hrvatskih šuma, a oni često, kaže, nosu u skladu s prirodom.

Dezinformacije o smilju

Nije ugroženo, ne jedu ga krave, ovce i koze

“Ove godine smilje je brano na maksimalno 20-25 posto površina, pa ova biljka nije ugrožena. Velika je neistina da krave, koze, ovce pasu smilje. Smilje nije medonosna biljka, pa ne postoji ni med od pčela. Takvim se pričama čude svi koji žive na selu i drže životinje, čudi se i struka. Otvara se pitanje tko takve informacije plasira u javnost i time pokušava uništiti jednu od rijetkih pozitivnih privrednih djelatnosti”, upozorava Jukić. Smilje je puno antioksidansa, djeluje antidepresivno, pomaže kod ekcema, alergija, astme, opeklina, ogrebotina, rana, ožiljaka, strija, akni, virusnih i bakterijskih infekcija, nesanice, iscrpljenosti, kroničnog umora, anksioznosti…