Nekad najjači slovenski tajkun, Mariborčanin Darko Horvat, čija se imovina još 2007. godine procjenjivala na 467 milijuna eura, bankama je ostao dužan skoro pola milijarde eura kredita koji se ne mogu naplatiti, nakon što je u stečaj otišla njegova glavna tvrtka Aktiva, registrirana u Amsterdamu, piše u ponedjeljak ljubljanski dnevni list "Dnevnik".

Među nenaplaćenim vjerovnicima su i slovenske banke u državnom vlasništvu te Faktor banka koju je lani Slovenija poslala u kontrolirani stečaj, a kontrolirao ju je Horvat koji je niz godina izvlačio sredstva iz svojih tvrtki. Horvat ima niz povezanih poduzeća registriranih u Nizozemskoj, Luksemburgu, Velikoj Britaniji, Hong Kongu, američkoj saveznoj državi Delaware, Švicarskoj i Belizeu, otoku Guernsey, Gibraltaru te u drugim poreznim oazama i u zemljama s povoljnom poreznom politikom, piše list.

Horvat se obogatio početkom 90-ih godina otkupljivanjem od građana tzv. privatizacijskih certifikata, potvrda koje su dobivali građani kao suvlasnici nekadašnjih društvenih poduzeća. Jedno je vrijeme Horvat bio i značajan vlasnik dionica Telekoma Slovenije i Nove Ljubljanske banke (NLB), čije je dionice onda prodao, ali i niza drugih profitabilnih tvrtki.

Slovenski dnevni list pita se kako je Horvatu uspijevalo dobivati velike kredite i produženje kreditnih ugovora sa slovenskim bankama i nakon što je postalo jasno da je njegov "financijski imperij" u silaznoj putanji, tko je za to odgovoran i tko će otkriti sve načine na koji je Horvat iz jedne u drugu tvrtku prebacivao financijska sredstva koja je izvlačio iz banaka i povezanih poduzeća.

Iako više nije na ljestvici deset najbogatijih slovenskih poduzetnika Horvat, koji živi u Londonu, još uvijek ima tridesetak milijuna vrijednu vilu u Švicarskoj, a nedavno je platio 15.000 funti za sudjelovanje na prestižnoj donatorskoj večeri britanske Konzervativne stranke na kojoj je bio i britanski premijer David Cameron, piše "Dnevnik".

Slovenski premijer Miro Cerar nedavno je najavio da će se osnovati međuresorska komisija koja će ispitati odljev slovenskog kapitala u inozemstvo, odnosno kako je došlo do toga da je više milijardi eura financijskih sredstava iz Slovenije završilo u poreznim oazama širom svijeta.