BANJA LUKA – Bivša ministrica financija Republike Srpske Svetlana Cenić upozorila je kako bi za ekonomsku stabilnost BiH, odnosno za stabilnost njezine valute, bilo nužno osigurati devizne pričuve od najmanje vrijednosti tromjesečnog uvoza. Uvoz u ovoj godini bit će prema procjenama 6,7 milijardi eura pa bi centralna banka trebala imati devizne pričuve od 1,68 milijardi eura kako bi bila sigurna u stabilnost konvertibilne marke. Sadašnje devizne rezerve BiH su 100 milijuna eura. “Obećanja iz centralne banke BiH kako neće tiskati novac su lijepa, ali nedovoljna”, upozorila je Cenić. Dodala je kako se rast inflacije u ovoj godini pripisuje uvođenju poreza na dodanu vrijednost, ali se ne smije, napomenula je, zaboraviti rast javne potrošnje. Cenić kaže kako nestabilnost konvertibilne marke proizlazi iz svih ekonomskih pokazatelja. U BiH je najveći problem inflacija i vanjskotrgovinski deficit, ali i manjak tekućeg računa, tvrdi ona dodajući kako bi se manjak tekućeg računa morao financirati doticanjem novca iz direktnih stranih ulaganja, pozajmicama u inozemstvu i prodajom rezervi stranih sredstava plaćanja ali to se u BiH ne radi.
Ako deficit tekućeg računa prelazi 4 posto bruto nacionalnog dohotka, ulazi se u opasno područje, odnosno povećava se opasnost da nacionalna valuta izgubi na vrijednosti svojega tečaja, upozorila je Cenić. Problem BiH je, smatra Cenić, što BiH uvozi mnogo robe široke potrošnje, a ne novu tehnologiju ili nešto što će povećati produktivnost gospodarstva, povećati izvoz ili što će pomoći zamijeniti uvoz domaćom proizvodnjom. Strane direktne investicije su najzdraviji način pokrivanja negativnosti tih razlika jer one najprije dovode do izvoza i potiču održiv razvoj, smatra bivša ministrica financija RS, dodajući kako BiH nema tih investicija pa se mora zaduživati u inozemstvu i prodavati devizne rezerve. Inflacija u ovoj godini je 5 posto, a rast troškova života u BiH 7 posto. Postotak inflacije pokazuje kako je konvertibilna marka izgubila na vrijednosti te se za nju realno može dobiti za taj postotak inflacije manje robe u trgovini premda je fiksni tečaj prema euru nepromijenjen, pojašnjava Cenić.
BANJA LUKA – Bivša ministrica financija Republike Srpske Svetlana Cenić upozorila je kako bi za ekonomsku stabilnost BiH, odnosno za stabilnost njezine valute, bilo nužno osigurati devizne pričuve od najmanje vrijednosti tromjesečnog uvoza. Uvoz u ovoj godini bit će prema procjenama 6,7 milijardi eura pa bi centralna banka trebala imati devizne pričuve od 1,68 milijardi eura kako bi bila sigurna u stabilnost konvertibilne marke. Sadašnje devizne rezerve BiH su 100 milijuna eura. “Obećanja iz centralne banke BiH kako neće tiskati novac su lijepa, ali nedovoljna”, upozorila je Cenić. Dodala je kako se rast inflacije u ovoj godini pripisuje uvođenju poreza na dodanu vrijednost, ali se ne smije, napomenula je, zaboraviti rast javne potrošnje. Cenić kaže kako nestabilnost konvertibilne marke proizlazi iz svih ekonomskih pokazatelja. U BiH je najveći problem inflacija i vanjskotrgovinski deficit, ali i manjak tekućeg računa, tvrdi ona dodajući kako bi se manjak tekućeg računa morao financirati doticanjem novca iz direktnih stranih ulaganja, pozajmicama u inozemstvu i prodajom rezervi stranih sredstava plaćanja ali to se u BiH ne radi.
Ako deficit tekućeg računa prelazi 4 posto bruto nacionalnog dohotka, ulazi se u opasno područje, odnosno povećava se opasnost da nacionalna valuta izgubi na vrijednosti svojega tečaja, upozorila je Cenić. Problem BiH je, smatra Cenić, što BiH uvozi mnogo robe široke potrošnje, a ne novu tehnologiju ili nešto što će povećati produktivnost gospodarstva, povećati izvoz ili što će pomoći zamijeniti uvoz domaćom proizvodnjom. Strane direktne investicije su najzdraviji način pokrivanja negativnosti tih razlika jer one najprije dovode do izvoza i potiču održiv razvoj, smatra bivša ministrica financija RS, dodajući kako BiH nema tih investicija pa se mora zaduživati u inozemstvu i prodavati devizne rezerve. Inflacija u ovoj godini je 5 posto, a rast troškova života u BiH 7 posto. Postotak inflacije pokazuje kako je konvertibilna marka izgubila na vrijednosti te se za nju realno može dobiti za taj postotak inflacije manje robe u trgovini premda je fiksni tečaj prema euru nepromijenjen, pojašnjava Cenić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu