Iako u Vladi i dalje tvrde da će ustrajati na projektu koncesioniranja autocesta, u Vladinu planu financiranja za iduću godinu ta transakcija nije vidljiva.

Dio analitičara smatra da bi ona trebala biti iskazana kao "primitak od prodaje nefinancijske imovine", no stručnjaci iz Ministarstva financija kažu nam da to ne znači da je monetizacija postala upitna. "HAC i monetizacija nisu povezani s gotovinskim načelom knjiženja koji se kod nas primjenjuje pri iskazivanju proračuna. Dakle, kad bi se monetizacija i ostvarila, ona ne bi imala vidljiv proračunski efekt, nego bi statistički smanjila dio duga opće države", kažu u Ministarstvu financija.
 

Tako je struktura računa financiranja za iduću godinu slična onoj prethodnih godina, s tim da će, prema planu proračuna, za pokriće deficita trebati manje nego lani, budući da u Vladi računaju smanjiti ga s ovogodišnjih 5 posto BDP-a na 3,8 posto u 2015. S obzirom na planirani deficit od 12,5 milijardi kuna te više od 25 milijardi kuna potrebnih za refinanciranje starih dugova i izdatke za financijsku imovinu, u Ministarstvu financija predvidjeli su više od 38 milijardi kuna ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja, a pritom se glavnina financiranja odnosi na zaduženja. Uz domaća i inozemna izdanja dužničkih vrijednosnih papira (29,5 milijardi kuna) to podrazumijeva i 6,8 milijardi kuna kredita.

Pored toga, od privatizacije se, kao i u prethodne dvije godine, računa osigurati dvije milijarde kuna. U protekle dvije godine dvije su se milijarde kuna od prodaje dionica i udjela pokazale preambicionzim i nerealnim, a hoće li dogodine to ispasti realno, ostaje vidjeti. Isto vrijedi i za sam proračun, za koji je premijer Zoran Milanović ustvrdio da nije ni savršen ili "razvojni i socijalni" već upravo  "realan i odgovoran". Isto misli i ministar financija Boris Lalovac koji je, predstavljajući proračun, priznao da ga nije bilo lako sastaviti u uvjetima izostanka gospodarskog rasta. No, "prihodi i rashodi planirani su realno, najosjetljivije socijalne kategorije su zaštićene, a  mirovine i plaće u javnom sektoru nisu dirane".
 

Upravo stavka izdataka za zaposlene – koja je samo koji dan prije u Smjernicama iznosila za 2015. manje od 21 milijarde, a u prijedlogu proračuna uz nju sad stoji 24,7 milijardi kuna – jedna je od onih koje proračun za iduću godinu čine teško usporedivim s prošlom. Usporedivost je otežana i zbog izdvajanja HZZO-a iz riznice, a Vlada pak zasad nije olakšala posao analitičarima ni time što je pri usvajanju pojedinih točaka vezanih uz proračun samo sasula niz tablica, ali ne i Obrazloženje prijedloga državnog proračuna. I sam ministar Lalovac priznao je da prihodi i rashodi proračuna za 2015. nisu izravno usporedivi s prethodnim godinama "zbog promjene obuhvata". Kod proračuna za 2015. prvi se put, kaže, striktno poštuje Zakon o proračunu, po kojem su vlastiti i namjenski prihodi i primici proračunskih korisnika sastavni dio proračuna i u njega se uplaćuju, što dosad nije bio slučaj". Ta promjena obuhvata ponajviše je na proračunske stavke utjecala u području zdravstva i sveučilišta. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“