Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2015.-2017. s velikim su kašnjenjem i uz dosta šlamperaja napokon ugledale svjetlo dana.

Projekcije prihoda i rashoda državnog proračuna za 2015. u znaku su izdvajanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiugranje koji postaje izvanproračunski fond. Taj je manevar glavni razlog što su proračunski prihodi 2015. planirani na 'samo' 96,6 milijardi ili čak 19,5 mlrd. manje od ovogodišnjeg plana, a ukupni rashodi na 108,8 milijardi ili 21,3 mlrd. manje. Efekt izdvajanja HZZO-a na pad proračunskih izdataka pritom je 19,6 milijardi, pa je stvarni plan smanjenje za 1,7 milijardi.

Nažalost, Smjernice su očito (opet) slagane na brzinu. Nema preciznih objašnjenja povećanja/smanjenja po pojedinim kategorijama poreznih i drugih prihoda te rashoda. Planske brojke umnogome su neusporedive. Ukratko, Vlada se opet ne može pohvaliti uvjerljivošću i vjerodostojnošću tako važnog dokumenta. Najveće uštede predviđaju se na izdacima za zaposlene, za 3% ili 646 milijuna. Pritom će se zaposlenicima osnovne plaće uvećati za minuli rad (što će odnijeti oko 100 mil. kuna), ali se istodobno planiraju uštede koje bi trebao donijeti puni obuhvat COP-a, zatim smanjenje broja zaposlenih kroz umirovljenja te ujednačavanje plaća (osnovica i koeficijenata) zaposlenih u agencijama, fondovima i drugim tijelima s plaćama službenika i namještenika.

Ako se do svibnja 2015. ne pokažu pozitivni rezultati tih aktivnosti, Ministarstvo financija u lipnju će predložiti Vladi smanjenje osnovice za odgovarajući postotak s primjenom od 1. srpnja", upozorava se u Smjernicama. Više od pola milijarde ušteda zacrtano je i na materijalnim troškovima, s naglaskom na one za intelektualne usluge. Na strani prihoda Vlada od poreza dogodine očekuje milijardu kuna više (ukupno 63,6 mlrd.), a čak pola milijarde kuna više prihoda (ili duplo više nego ove godine)  planira i od prodaja nekretnina. S povlačenjima dobiti tvrtki u državnom vlasništvu će nastaviti, ali manje nego ove godine.