Najveće svjetske banke trebale bi držati određeni portfelj obveznica kao osiguranje u slučaju kolapsa kako bi se ubuduće izbjegla potreba da vlasti novcem poreznih obveznika spašavaju te banke, predložio je u ponedjeljak Odbor za financijsku stabilnost (FSB), tijelo sastavljeno od financijskih regulatora 20 najrazvijenijih država (skupina G20).

Prijedlog tog pravila posljednji je veliki dio bankarske reforme koju su pokrenuli svjetski lideri tijekom globalne financijske krize od 2007. do 2009. godine, zbog koje su goleme banke bile spašavane novcem poreznih obveznika.FSB je objavio da bi banke poput američkog Goldman Sachsa i britanskog HSBC-a trebale od siječnja 2019. godine držati sigurnosne portfelje obveznica ili dionica u protuvrijednosti od 16 do 20 posto njihove rizične imovine. U slučaju potrebe, obveznice bi se pretvorile u dionice za spas pogođene banke.

Ukupni sigurnosni portfelj uključivao bi minimalni obvezni temeljni kapital koje banke već sada moraju držati. Prijedlog će biti predstavljen liderima G20 ovog tjedna u Australiji, dok će javna rasprava o njemu trajati do 2. veljače 2015. godine.Predsjednik FSB-a i guverner Banke Engleske Mark Carney rekao je da će prijedlog biti dovršen iduće godine te će označiti okončanje postojanja banaka koje su "prevelike da bi propale". Radi se o 30 banaka koje je FSB stavio na popis sustavno važnih banaka. Od matica hrvatskih banaka, na popisu se nalazi talijanski UniCredit te francuska Société Générale.

"Kada bude implementiran, sporazum će imati važnu ulogu kako bi problemi globalno sustavnih banaka bili riješeni bez javne pomoći i poremećaja u širem financijskom sustavu", naglasio je Carney.Prema procjenama analitičara koje prenosi BBC, samo europske banke trebale bi naći dodatnih 200 milijardi eura kako bi zadovoljile te kapitalne zahtjeve. Troškovi za sustavno važne američke, japanske i kineske banke mogli bi biti značajno viši, tvrdi BBC.