Gotovo dva desetljeća nakon otvaranja prve podzemne željezničke postaje Vukov spomenik i 42 godine od izrade prvog projekta posjet premijera Francuske Manuela Vallsa Srbiji ponovno budi nadu da će Beograd dobiti metro.

Krajem prošlog tjedna u Beogradu je potpisan Memorandum o razumijevanju o gradnji metroa u Beogradu, a premijer Srbije Aleksandar Vučić je na konferenciji za novinare najavio da će radovi na beogradskom metrou početi 2016. godine.Kako je kašnjenje zasada osnovna značajka projekta beogradskog metroa ne iznenađuje podatak da su predstavnici grada Beograda te srpske i francuske vlade još u studenome 2011. godine potpisali ugovor o početku projekta beogradskog metroa, na temelju kojeg je planirano da metro bude izgrađen do 2017. godine. Francuska je prije toga izrazila spremnost da iz sredstava Fonda za studije za pomoć privatnom sektoru izdvoji oko tri milijuna eura za izradu studije izvedivosti za izgradnju beogradskog metroa.

Studiju bi za 15 mjeseci trebala završiti francuska projektantska kuća Egis rail, dok bi u izgradnji metroa sudjelovala francuska kompanija Alstom transport, koja je izgradila više od 40 metroa diljem svijeta. Metro bi, kako je predviđeno, bio nezavisan sustav čije bi tračnice u starom dijelu Beograda bile postavljene ispod zemlje, dok bi tamo gdje je to moguće izlazile na površinu. Prva linija metroa trebala bi voditi od Ustaničke ulice do Tvorničke u Zemunu, a prema najavama gradskih vlasti ona bi trebala proraditi 2017. godine. Druga linija trebala bi ići od Banovog brda do Pravnog fakulteta, a veza dvije linije bila bi kod novog mosta preko Save, odakle bi se linija možda produžila do Bloka 45.

Planirano je da kapacitet vagona u metrou bude 600 putnika.Prvi projekt za izgradnju beogradskog metroa napravljen je daleke 1972. godine, a godinu dana kasnije osnovan je Sektor za metro, koji je 1982., u suradnji s projektantima bečkog i münchenskog metroa priredio idejna rješenja za prvu etapu gradnje. Ali, od gradnje metroa odustalo se nakon samo tri godine jer je tada usvojen koncept gradskog prometa koji se treba oslanjati na tramvajsku mrežu. Ipak, deset godina kasnije, 1995. godine, izgrađena je željeznička postaja Vukov spomenik, jedna od podzemnih stanica Beovoza i BG VOZ-a. Izgradnju metroa, kao i svi gradonačelnici, spominjao je 1997. godine i tadašnji prvi čovjek Beograda Zoran Đinđić, ali niti za njegova mandata ništa nije učinjeno.

Propali planovi

Troškovi prve linije oko milijardu eura

Skupština grada Beograda 2009. godine, za vrijeme gradonačelnika Dragana Đilasa, usvojila je Studiju općeg koncepta metro sustava grada Beograda. Prema tom dokumentu, mreža metroa bi po završetku prve faze gradnje 2017./2018. godine trebala imati ukupnu dužinu od 14,8 kilometara. Cijena prve faze, o kojoj se tada govorilo, iznosila je 702 milijuna eura. Gradonačelnik Đilas je prognozirao da će prva linija metroa sa svom opremom i vlakovima stajati oko milijardu eura. Po završetku druge faze gradnje, do 2021/20122. godine, beogradski bi se metro trebao protezati na nešto više od 41 kilometra.