BRUXELLES – Članice Europske unije jučer su odobrile sporazum koji obuhvaća širu suradnju na području nuklearne energije s Kazahstanom, najvećim svjetskim proizvođačem urana, u okviru svojih nastojanja na diversifikaciji energetske opskrbe EU. Sporazumom, koji su odobrili ministri pravosuđa u Bruxellesu, obuhvaćena je suradnja na mirnodopskom korištenju atomske energije u područjima kao što su povećanje nuklearne sigurnosti, kontrolirane nuklearne fuzije, istraživanja i razvoja te trgovine nuklearnim materijalima. U sporazumu, koji bi kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbajev trebao potpisati za svoga službenog posjeta Belgiji, EU i Kazahstan će dogovoriti suradnju na razmjeni informacija vezanih uz energetsku politiku, a EU će ponuditi financiranje studija o infrastrukturi kojom bi se nafta i plin dopremali iz Kazahstana. Europska je komisija objavila u listopadu kako očekuje da će dogovoriti posao s tom bivšom sovjetskom srednjoazijskom republikom u vrijednosti 500 milijuna eura. Europski sektor nuklearne energije golem je i raste, a njegovi zagovornici takav vid dobivanja energije ističu kao način za podmirivanje energetskih potreba u EU bez utjecaja na klimu povezanog s gorivom koji se temelji na ugljičnom dioksidu. EU je pojačano zainteresiran za tu srednjoazijsku republiku i zbog energetske opskrbe u vrijeme kada se prognozira da će ovisnost Unije o uvozu nafte i plina porasti s 50 posto koliko danas doseže, na 70 posto do 2030., piše Financial Times (FT). Rusija, najveći strani dobavljač energije u EU, ustraje na tome da će ispuniti svoje izvozne obveze unatoč rastućoj domaćoj potražnji i planovima širenja na azijska tržišta. No EU želi diversificirati svoje izvore u vrijeme kada vladaju zabrinutosti zbog sigurnosti opskrbe i ruske kontrole nad izvoznim cjevovodima prema EU. Po pisanju FT-a, kazahstanske goleme rezerve plina najvećim dijelom nisu razvijene, a lokalna je potražnja za plinom ograničena. Rusija, međutim, nije voljna dijeliti s outsajderima svoje izvozne cjevovode prema Europi. EU poziva Kazahstan da izgradi cjevovod preko Kaspijskog mora kako bi se plin dopremao u Europu rutom koja zaobilazi Rusiju. Kazahstan je prošle godine proizveo više od 61 milijuna tone nafte, a do 2015. želi proizvoditi najmanje 150 milijuna tona. Većina te nafte izvozi se cjevovodima koji vode preko Rusije. Kazahstan gradi luke i tankere kako bi podupro isporuke nafte preko Kaspijskog mora za daljnji transport cjevovodima prema Europi, navodi taj londonski dnevnik.
(H)

Energetska kriza radi za nuklearke

Unutar EU i susjednih zemalja do 2030. godine planirana je izgradnja više od 70 novih nuklearnih elektrana. Europski protivnici nuklearki već čupaju kosu: Bugarska je odlučila izgraditi novu nuklearku, a gradit će ju Rusi. Istodobno Bugarska 1. siječnja 2007. godine mora zatvoriti spornu nuklearku u Kosloduju. Ovaj trend u Bugarskoj u potpunosti odgovara europskom nuklearnom trendu. Europa se nalazi u procjepu između visokih troškova energije i obveza da smanji emisiju štetnih plinova i sada traži spas u izgradnji novih nuklearki. Rezultat je pravi “boom” novih atomskih centrala. Europske institucije na ovakav trend ne mogu puno utjecati. Unutar Unije i dalje je na snazi temeljno načelo da je izbor energenata isključivo nacionalno pitanje. Za pojedine zemlje članice koje ustraju u svojem odbijanju korištenja nuklearne energije stanje se pogoršava jer u njihovu se okruženju nalaze zemlje koje grade sve više atomskih centrala. Argumenti protiv nuklearki ponestaju i protivnicima atomske energije. Još prije ulaska u članstvo Europska unija je mogla tražiti od Slovačke, Litve i Bugarske zatvaranje opasnih reaktora kao što su Jaslovske Bohunice (Slovačka), Ignalina (Litva) i Kosloduj (Bugarska). Nove članice, dakle, razmišljaju izgraditi nove nuklearke, ali i stare članice poput Velike Britanije već su obznanile svoje planove za nove centrale. London je dao zeleno svjetlo za izgradnju deset novih nuklearki, a u Francuskoj koja je članica s najviše – čak 59 nuklearki – planira izgradnju novog reaktora. U Finskoj se gradi centrala koja bi trebala biti primjer i koja bi dobila takozvani europski znak kvalitete. Najviše će se graditi u Rusiji. Moskva planira do 2030. godine izgraditi 42, a Ukrajina 15 nuklearki.
(DW)