Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) blago je u četvrtak snizila prognoze rasta za globalno gospodarstvo, apelirajući pritom na Europsku središnju banku (ECB) da podupre gospodarstvo eurozone koje smatraju velikim rizikom za rast svjetskog gospodarstva.

U OECD-u sada očekuju da će globalno gospodarstvo u ovoj godini porasti za 3,3 posto a u idućoj za 3,7 posto, čime su ranije prognoze snižene za 0,1 odnosno 0,2 postotna boda. Pritom nisu mijenjali prognozu za 18-članu eurozonu kojoj i dalje prognoziraju rast od 0,8 posto u 2014. i od 1,1 posto u 2015. godini.

"Općenito gledano, eurozona klizi prema stagnaciji i predstavlja veliki rizik za rast svjetskog gospodarstva", istaknula je glavna ekonomistica OECD-a Catherine Mann.

U kontekstu rasprava koje se vode u Europi o tome treba li odustati od mjera štednje, iz OECD-a poručuju da treba u potpunosti iskoristiti manevarski prostor na planu fiskalne politike.

I Europska središnja banka (ECB) trebala bi po njima uložiti dodatne napore u podupiranje posustalog gospodarstva.

"Obzirom na vrlo slabo gospodarstvo i rizik deflacije, ECB bi trebao proširiti monetarne poticaje i izvan već objavljenih mjera, nadovezujući se na postignute pozitivne efekte. To bi trebalo uključivati značajne kupovine imovine (kvantitativno ublažavanje) sve dok se inflacija ne normalizira", navodi OECD u najnovijim prognozama, objavljenima istoga dana kada ECB održava redovno mjesečno zasjedanje.

U OECD-u napominju da bi te kupovine imovine mogle uključivati državne obveznice, što je ECB dosad izbjegavao budući da je riječ o politički osjetljivom pitanju u Europi.

ECB je dosad svoje monetarne poticaje, osmišljene s ciljem podupiranja rasta kreditiranja i ulaganja kroz kupovine financijske imovine, fokusirao na osigurane vrijednosnice (ABS) i osigurane obveznice.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Središnja banka najavila je kako će tim instrumentima, a u cilju zaustavljanja pada inflacije, u gospodarstvo eurozone ubrizgati oko 1.000 milijardi eura. Prema prvim procjenama Eurostata, godišnja inflacija u eurozoni iznosila je u listopadu 0,4 posto, blago ubrzavši u odnosu na rujan kada je iznosila 0,3 posto. Time je osjetno ispod zacrtane ECB-ove razine od nešto blizu dva posto.